Vožnja automobila sa manuelnim mjenjačem za mnoge je pravi užitak, ali zahtijeva određenu vještinu.
Iako iskusni vozači znaju da pravilnim mijenjanjem brzina mogu uštedjeti gorivo, manje iskusni često prave grešku koja može skupo koštati – "guše" motor.
Ova naizgled bezazlena navika nepotrebno opterećuje motor i s vremenom može dovesti do ozbiljnih kvarova.
Šta je tačno "gušenje" motora?
Jednostavno rečeno, do "gušenja" ili preopterećenja motora dolazi kada pokušavate naglo da ubrzate u previsokom stepenu prenosa ("brzini"), pri čemu su obrtaji motora preniski.
Klasičan primjer je vožnja 50 km/h u petoj brzini, gdje umjesto da prebacite u niži stepen prenosa, samo pritisnete papučicu gasa do kraja.
Iako početnicima može djelovati da viša brzina znači i veću snagu, istina je suprotna. Niži stepeani prenosa (prva, druga, treća) zaduženi su za isporuku obrtnog momenta koji je ključan za pokretanje i efikasno ubrzavanje automobila.
Sa druge strane, viši prenosi (peta ili šesta brzina) služe za održavanje postignute, konstantne brzine uz što manju potrošnju goriva. Pokušaj snažnog ubrzanja u takvim brzinama stvara ogromno i štetno opterećenje za motor.
Koje su posljedice za motor?
Kontinuirano preopterećenje motora s vremenom uzima danak na njegovim vitalnim djelovima. Ovo su najčešće posljedice:
Oštećenje klipova i cilindara
Zbog prevelikog naprezanja, na zidovima cilindara nakupljaju se naslage ugljenika. Vrući klipovi i njihovi prstenovi mogu se "zalijepiti" za te naslage, što s vremenom dovodi do njihovog ubrzanog habanja i trajnog oštećenja.
"Propuštanje" kompresije
Kada se klipni prstenovi istroše, više ne zaptivaju cilindar kako bi trebalo. Vrući gasovi iz komore za sagorijevanje tada "probijaju" pored klipa u karter (kućište radilice). To povećava pritisak i temperaturu u karteru i može ometati pravilno podmazivanje pokretnih dijelova motora.
Kontaminacija ulja
Gasovi koji dospjeju u karter mogu se pomješati sa vlagom i stvoriti kiseline koje nagrizaju metalne komponente. Sama vlaga kontaminira motorno ulje, stvarajući štetan talog (mulj), podstičući koroziju unutar motora.
Sve navedeno vodi ka kvarovima i skupim popravkama koje se lako mogu izbjeći.
Srećom, rješenje je jednostavno – usvojite ispravne vozačke navike. Dovoljno je da naučite kako vaš automobil "diše" i kada je pravo vrijeme za promjenu brzine. Držite se sljedećih osnovnih pravila:
Za ubrzanje koristite niže "brzine"
Ako želite snažno ubrzanje, uvijek prebacite u niži stepen prenosa. Motor će tada raditi u optimalnom rasponu obrtaja i isporučiti potreban obrtni moment bez naprezanja.
Više "brzine" su za krstarenje
Kada postignete željenu brzinu na otvorenom putu, prebacite u viši prenos (četvrtu, petu ili šestu) i održavajte je. Tako štedite gorivo i čuvate motor.
Prilagodite brzinu prije usporavanja
Kada se spremate da usporite ili stanete, prvo lagano kočite, a zatim pravovremeno prebacujte u niže stepene prenosa kako biste uvijek bili spremni za nastavak vožnje.
Usvajanjem ovih navika, ne samo da ćete zaštititi motor i izbjeći skupe kvarove, već ćete i voziti efikasnije i sigurnije.