Srpski pisac Jovan Sterija Popović /1806-1856/, prvi srpski komediograf koji je ismijavao mane tadašnjeg društva, naročito pomodarstvo, pokondirenost i nadriučenost, rođen je na današnji dan 1806. godine.
Iako mnogi teatrolozi smatraju Steriju osnivačem srpske drame, on je mnogo važniji kao komediograf jer se tu ogledao njegov književni talenat.
Komedije "Laža i paralaža", "Tvrdica", "Pokondirena tikva", "Zla žena", "Ženidba i udadba", "Kir Janja", "Rodoljupci", "Beograd nekad i sad" - i danas su redovne na repertoarima srpskih pozorišta.
Poslije završenih studija prava u Kežmarku u Slovačkoj, Sterija je radio kao advokat u rodnom Vršcu, potom je prešao u Srbiju i postao profesor prava na Liceju, prvo u Kragujevcu, pa u Beogradu.
Kao načelnik Ministarstva prosvete Srbije obavio je pionirski rad u organizovanju školstva, pokrenuo inicijativu za osnivanje Srpske akademije nauka i umetnosti, Narodne biblioteke i Narodnog muzeja.
Jovan Sterija Popović učestvovao je u organizovanju prvog beogradskog teatra, koji je otvoren izvođenjem njegove tragedije "Smrt Stefana Dečanskog".
Na početku je pisao pod uticajem Lukijana Mušickog i Milovana Vidakovića, ali je "Romanom bez romana" napustio romantičarsku i avanturističku književnost.
U komediji, smatraju kritičari, Sterija je nadmašio sve što je u srpskoj književnosti napisano prije njega.
On je pisac sa velikom književnom kulturom i prvi je objektivno i kritički posmatrao savremeni život srpskog društva.
U okviru obilježavanja 150 godina od rođenja i vijeka od smrti Jovana Sterije Popovića u Novom Sadu je 1956. godine osnovan festival "Sterijino pozorje".
I danas, ovaj festival, na kome pozorišta iz zemlje i inostranstva učestvuju sa djelima srpskih i stranih pisaca, važi za najznačajniju pozorišnu manifestaciju u Srbiji.
