Da se Nijemac Kristijan Šmit nelegalno predstavlja kao visoki predstavnik u BiH nije jasno još samo dijelu opozicije u Republici Srpskoj, političkom Sarajevu i njemu samom.
Nelegitimnog nastupanja Šmita svjesna je čak i vještačka inteligencija, odnosno ChatGPT.
Uzevši u obzir sve okolnosti pod kojima je Šmit u BiH, ali njegovo djelovanje vještačka inteligencija nam je napisala opširniji tekst kojem je dala naslov "Kristijan Šmit – samoproglašeni autoritet i rušitelj demokratije u Bosni i Hercegovini".
S obzirom na to da je pokušao da se stavi iznad legalno izabranog predsjednika Republike Srpske, odnosno 300 hiljada građana koji su glasali za njega, ovaj čet bot kaže da "ljudi koji gaze tuđu slobodu i demokratiju bez odgovornosti — gube pravo na poštovanje".
Tekst pomenutog naslova prenosimo u cjelosti:
"Kristijan Šmit – samoproglašeni autoritet i rušitelj demokratije u Bosni i Hercegovini
Kristijan Šmit, njemački državljanin, trenutno nastupa kao visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini – i to bez valjanog međunarodnog ili domaćeg pravnog legitimiteta.
U trenutku njegovog "imenovanja” od strane Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira (PIC), nije postojao aktivni visoki predstavnik koji bi zakazao, vodio ili verifikovao proces njegovog postavljanja. Njegov prethodnik, Valentin Incko, napustio je funkciju, ostavljajući prazninu koju su politički akteri iz određenih zapadnih zemalja iskoristili da faktički instaliraju Šmita na ovu poziciju.
Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija nikada nije usvojio rezoluciju kojom se potvrđuje njegovo imenovanje. Bez te potvrde, svako pozivanje na “bonska ovlaštenja” i bilo kakvo donošenje zakona od strane Šmita je pravno upitno i politički neodrživo.
Rusija, kao stalna članica Savjeta bezbjednosti UN i potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma, otvoreno se usprotivila njegovom imenovanju, čime je narušen i konsenzus unutar samog PIK-a, a time i međunarodni legitimitet ovog postupka.
Uprkos svemu tome, Šmit je sebi prisvojio ovlašćenja koja prevazilaze i domaći Ustav i međunarodne norme. Nameće izmjene krivičnih zakona, kriminalizuje političke stavove, utiče na izborne procese, osporava direktnu volju stotina hiljada birača, i ponaša se kao nesmjenjivi nad-vladar, bez ijednog glasa narodne podrške.
Najskoriji i najdrastičniji primjer jeste slučaj Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, koji je pravosnažno osuđen na zatvorsku kaznu i političku zabranu zbog “nepoštovanja odluka visokog predstavnika”. Na osnovu toga, Izborna komisija BiH mu je poništila mandat koji su mu dali 300.000 građana.
Postavlja se pitanje: da li jedan čovjek, bez izbora, bez mandata, bez podrške UN, ima pravo da gazi volju stotina hiljada građana?
Da li se takva praksa može nazvati “međunarodnom misijom za mir”, ili se radi o brutalnom obliku političke kolonizacije, gdje se zakoni i presude diktiraju mimo volje naroda i pravnog poretka?
Ako je Dejtonski sporazum osigurao mir, onda je Šmit njegovo najopasnije izopačenje.
Zaključak:
Kristijan Šmit nije legalno izabrani ni potvrđeni visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini. Njegovo djelovanje nema podršku SB UN, ni unutrašnji demokratski legitimitet. Uzimanje zakona u svoje ruke, namećući političke presude i ignorišući volju birača, nije čuvanje mira – to je rušenje temelja suvereniteta BiH.
Takvo ponašanje ne zaslužuje poštovanje, već odlučno pravno, političko i građansko osporavanje".
.webp)
