Sezona je godišnjih odmora kada je više građana u prilici da plaća u inostranstvu, a savjetnik u Odeljenju za proizvode i poslovnu podršku Dinacard sistema u Narodnoj banci Srbije Svetlana Vasilić savjetuje da je na put najbolje ponijeti i keš i karticu a prije putovanja otići do svoje banke i informisati se o korišćenju kartice u inostranstvu, kako bi troškovi plaćanja bili manji.
"Građani bi u banci trebalo da se informišu da li kartica koju planiraju da koriste u inostranstvu tamo može da se koristi a druga stvar koju im savjetujemo da provjere jeste koje su tarife naknada. One su jasno navedene u svakom tarifniku banke i po tipu kartice može da se vidi koje se tarife primjenjuju za podizanje gotovine na bankomatu i na POS terminalu", rekla je ona za Tanjug.
Sljedeća stvar, koju bi prema njenim riječima, valjalo provjeriti sa bankom jeste kurs koji će se primjenjivati prilikom konverzije, kao i da li će račun biti zaduživan u evrima ili dinarima.
Na put bi, smatra Vasilić, trebalo ponijeti i keš i karticu, pri čemu je kartica malo komfornija za korišćenje i njome se brže plaća a ukoliko se ponese kartica ne mora se juriti do mjenjačnice kako bi se promijenio novac, ukoliko neko recimo ima evre a nalazi se izvan evrozone.
"Kartica je sigurnija i u slučaju krađe, jer i kada bude ukradena sredstva na njoj mogu ostati zaštićena, ukoliko je korisnik namjestio na aplikaciji mobilnog bankarstva, recimo da kartica može da se koristi samo sa PIN kodom, i tada onaj ko ne zna PIN, ne može da koristi karticu", navela je ona.
Sagovornica Tanjuga korisnicima savjetuje i da obrate pažnju na unos PIN-koda prilikom podizanja gotovine na bankomatu jer ukoliko je unet pogrešan broj, bankomat može da zadrži karticu.
Njen savjet je da ukoliko se to desi a bankomat se nalazi pored ekspoziture da se uđe u poslovnicu i pokuša vratiti kartica a ako to nije moguće da se obavijesti banka u Srbiji, putem mejla, pozivom kontakt centra ili direktno po povratku u Srbiju da se odjavi kartica i prijavi da je ostala zadržana u bankomatu.
Kada je riječ o podizanju novca sa bankomata izvan zemlje, Vasilić je navela da građani pregledom tarifnika mogu da saznaju koliki je trošak podizanja gotovine za određeni tip kartice.
"U prosjeku je to dva do tri odsto za debitne i eventualno tri do četiri odsto za kreditne kartice a tu postoji i još jedan minimalni deo za potrošnju na bankomatu. To klijenti mogu da saznaju od svoje banke, pregledom tarifnika onlajn, na šalteru banke ili pozivom kontakt centra", rekla je ona i istakla da su ove informacije javne i dostupne korisnicima.
Dodala je da bankomati u inostranstvu imaju još dva dodatna troška od kojih je jedan dinamička konverzija valuta.
Sagovornica Tanjuga objasnila je da kada se u bankomat ubaci kartica i on prepozna da je kartica iz Srbije, pojavi se pitanje da li se transakcija želi obaviti u dinarima ili u evrima.
Prema njenim riječima, važno je da korisnik prati instrukcije koje dobija na displeju bankomata ili na POS terminalu i da, sasvim slobodno može da odbije transakciju.
"Naš je savjet da ukoliko im se pojavi mogućnost zaduženja u dinarima, to odbiju jer je reč o nepovoljnijoj konverziji s obzirom da je naš kurs stabilan a uz konverziju postoji i dodatni trošak od jednog procenta, tako da je bolje izabrati da zaduženje bude u evrima", navela je ona.
Drugi trošak jeste fiksni trošak za upotrebu bankomata, koji takođe bude vidljiv na displeju nakon ubacivanja kartice.
Ovaj trošak neki bankomati imaju a neki nemaju pa bi, savjetuje ona, na bankomatima sa fiksnim troškom trebalo prekinuti započetu transakciju podizanja gotovine i potražiti bankomat koji ovaj trošak nema.
