Kako prepoznati i liječiti alergije?

  • 23.04.2020. 09:32

Proljeće je i sve cvjeta, a za one koji muku muče s alergijama, ovaj period godine ne donosi baš preveliku radost. Prepoznavanje alergijske prirode poremećaja vrlo je važno već u početku same bolesti kako bi se stanje na vrijeme liječilo, a pacijent dobio detaljna uputstva o izbjegavanju alergena i načinu uzimanja lijekova.

Vrste alergija i klinička prezentacija

Dolaskom proljeća počinje cvjetanje prvih stabala (kao što su ljeska, joha, grab, breza, vrba i hrast) i biljaka (poput trava, kopriva, trputca te kasnije ambrozije), pa se u ambulantama porodične medicine povećava broj novodijagnostifikovanih i pogoršanja već postojećih alergija. Najčešće se viđa alergijski rinitis, a učestalo se javljaju i alergijski laringitis, alergijski dermatitis, astma, kao i razne alergije na namirnice, lijekove, prašinu ili polen.

Simptomi koji pacijenta dovode u ordinaciju porodične medicine najčešće su učestalo kihanje, bistra sekrecija iz nosa, suzenje očiju i nadražajni kašalj. Navedeni simptomi obično su povezani sa izloženosti alergenu te se pojačavaju pri dolasku u kontakt s istim, kao što je blizina stabla koje cvjeta, boravak u određenoj prostoriji te izloženost kućnoj prašini kod pacijenata koji reaguju na prašinu, grinje, ili dodir s psima i mačkama (kod alergija na životinjsku dlaku).

Ponekad simptomi nisu tipični, već može biti prisutan samo dugotrajni nadražajni kašalj bez ikakvih drugih tegoba. Zato je kod kašlja koji traje duže vrijeme (tj. kroz period duži od tri tjedna) uvijek potrebno razmišljati o dijagnozi novog alergijskog zbivanja.

Postavljanje dijagnoze

Nakon kliničkog pregleda u ambulanti koji uključuje pregled ždrijela, nosa (tzv. rinoskopija, tj. pregled nosne šupljine), auskultaciju srca i pluća, mjerenje saturacije kisika u krvi te spirometriju (po procjeni ljekara), ljekar će kod pacijenata koji dotad nisu imali dijagnostifikovanu alergiju uobičajeno tražiti laboratorijske pokazatelje alergije.

Krvne pretrage od koristi za postavljanje dijagnoze alergije su imunoglobulin E (IgE) koji se može raditi u većini kliničkih laboratorija, ali takođe i specifično određivanje RAST i RIST imunoglobulina na pojedine alergene koje se vrše isključivo u specijalizovanim laboratorijima. Za dokazivanje alergije rutinski se još može napraviti bris nosa na eozinofile, što predstavlja dokaz alergijske reakcije na nivou nosne sluznice i potvrđuje dijagnozu alergijskog rinitisa. Alergološko testiranje uobičajeno se radi na desetak najčešćih alergena i direktni je dokaz alergijske reakcije.

Izbjegavanje alergena

Nakon kliničkog pregleda i uvida u učinjenu laboratorijsku obradu moguće je postaviti dijagnozu alergije i pacijentu dati savjete kako da se dalje ponaša. U terapiji alergijskog rinitsa (koji je najčešća alergijska bolest u populaciji) kao najvažnija mjera nameće se izbjegavanje alergena - pacijentu se shodno tome daju uputstva kako (ukoliko je alergen poznat) izbjegavati izlaganje izazivaču alergijske reakcije.

Ako je alergija uzrokovana kućnom prašinom, savjetuje se uklanjanje svih nepotrebnih izvora prašine (poput tepiha, zastora, zavjesa, jastuka, plišanih životinja ili stolnjaka), često prozračavanje prostorija u kojima se boravi, redovno čišćenje istih prostorija, kao i čišćenje, tj. prozračavanje madraca na kojima se spava.

Sprečavanje alergijskih reakcija uzrokovanih reagovanjem na životinjsku dlaku (bilo pasa, bilo mačaka) takođe zahtjeva izbjegavanje kontakta s navedenim životinjama. Takve alergije češće se viđa kod djece nego kod odraslih. Kod dokazanih alergija na polen, trave ili stabla preporučuje se izbjegavanje boravka u blizini štetnog alergena. U posljednje vrijeme puno se govori i piše o izrazitom alergenom djelovanju ambrozije te o mjerama u zajednici koje se primjenjuju za eradikaciju ove visoko alergene biljke.

Medikamentozna terapija

Sljedeći korak u liječenju alergija su, naravno, lijekovi. Tu prije svega spadaju tzv. antihistaminici, koji su lijekovi koji uspješno suzbijaju simptome alergije i pacijentima donose olakšanje tegoba. Na našem tržištu je dostupno nekoliko oblika koji djelotvorno suzbijaju simptome alergije, olakšavaju i sprečavaju kihanje, suzenje očiju i kašalj. Ti lijekovi se uzimaju strogo po preporuci ljekara, a doza i vremenski interval uzimanja određuju se s obzirom na stanje pacijenta i ostale pokazatelje bolesti. Lijekovi iz ove grupe dolaze u obliku tableta koje se obično piju jednom dnevno, ali se doza po potrebi može i povisiti.

Ukoliko se simptomi alergije ne smire na terapiju antihistaminicima, a pogotovo u slučajevima alergijskog rinitisa (tj. upale sluznice nosa), ljekar može preporučiti i lokalnu terapiju za alergijski rinitis - kortikosteroidne sprejeve za nos. To su lijekovi koji na nivou nosne sluznice smanjuju alergijsku reakciju, smanjuju obilnu sekreciju iz nosa te ciljano djeluju na prekomjerno kihanje. Lijekovi iz ove grupe takođe su brojni na tržištu, a indikaciju za njihovo uzimanje postavlja ljekar koji propisuje dozu lijeka i vremenski interval uzimanja.

Bitno je napomenuti da lijekove iz zadnje grupe nije preporučljivo uzimati konstantno, već u periodima najizraženijih simptoma, budući da njihovo dugotrajno uzimanje može dovesti do oštećenja nosne sluznice, povremenih krvarenja iz nosa, a dugoročno i do smanjenog čula mirisa. Za liječenje alergijskog konjuktivitisa (upale očne spojnice) koriste se lokalne kortikosteroidne kapi, takođe u strogo određenom vremenskom intervalu i isključivo po preporuci liječnika.

Liječenje jakih alergijskih reakcija

U slučajevima jačih alergijskih reakcija, kada antihistaminici i lokalni kortikosteroidni preparati za nos nisu djelotvorni, mogu se davati druge vrste lijekova: kortikosteroidi u obliku tableta te inhalatorna terapija lijekovima ukoliko se kašalj ne smiri na terapiju antihistaminicima.

Sva dodatna terapija kod jakih alergijskih reakcija ipak zahtijeva provođenje dodatnih dijagnostičkih postupaka. Tako je kod jakih alergijskih reakcija koje su praćene jakim kašljem uvijek potrebno misliti na moguću dijagnozu alergijske astme, zbog čega je potrebno učiniti pulmološku obradu za dokaz navedene bolesti.

Nadalje, kod stanja jake nosne sekrecije i otežanog disanja na nos, kada lijekovi i lokalni sprejevi ne pomažu, važno je učiniti otorinolaringološki pregled kako bi se isključila mogućnost polipa nosne šupljine, bolesti sinusa ili drugih bolesti nosne sluznice.

Ipak, većinu alergijskih reakcija čine alergijski rinitis i alergijski konjunktivitis koji se uspješno liječe sa antihistaminicima, lokalnim kortikosteroidnim sprejevima i kortikosteroidnim kapima za oči. To je terapija koju specijalista porodične medicine nakon postavljanja dijagnoze može brzo i kvalitetno preporučiti, što pacijentu donosi olakšanje tegoba i poboljšanje kvaliteta životam, piše autor Gordana Arambašić, dr. med., specijalista opšte medicine.

A za one, koji su više okrenuti prirodnim lijekovima, pripremili smo dio teksta i o tome:

Prirodni lijekovi koji provjereno rade

Ukoliko patite od alergija, a ne želite koristiti antihistaminike i druge farmaceutske proizvode, probajte jedan od ovih prirodnih lijekova koji mogu biti izuzetno efikasni u ublažavanju tegoba.

Simptomi alergije mogu varirati od blagih, do teških i čak po život opasnih. Srećom, postoje brojni načini kako možete ublažiti, ili se i potpuno riješiti neugodnih simptoma. Poznato je da ljudi uvijek prvo pokušavaju sa prirodnim lijekovima, pa vam zbog toga donosimo najbolja prirodna sredstva za suzbijanje sezonskih alergija.

Kopriva

Kopriva je svima poznata biljka koja se nesumnjivo može svrstati među najljekovitije biljke svijeta. U jednom istraživanju 58 posto ispitanika potvrdilo je djelotvornost koprive protiv alergija. Ispitanici su izjavili da je 300 miligrama liofilizirane koprive djelovalo jednako ili bolje nego lijekovi protiv alergija. Koprivu možete uzimati u obliku tinkture ili čaja. Počnite sa ispijanjem dvije šoljice čaja dnevno dva mjeseca prije sezone alergija. Uzimajte tinkturu tokom cijele sezone alergija, dvije pune kapaljke tri puta na dan.

Čišćenje jetre

Čišćenje jetre je jedan od prvih koraka u borbi s alergijama, jer je nepravilan rad jetre direktno povezan s njihovim nastankom. Jetra je jedan od najvažnijih organa, pa su stručnjaci složni da većina problema s imunitetom počinje ovdje. Da bi organizam dugoročno ojačao, potrebno je godišnje obaviti dva do četiri čišćenja jetre i to ponoviti dvije do tri godine zaredom.

Čišćenje jetre možete pomoću nekoliko prirodnih preparata, među kojima su sikavica, korijen maslačka, artičoka, korijen čička, surutka...

Eterična ulja

Inhaliranje eteričnim uljima, kupkama i masaža aromaterapijskim mješavinama značajno mogu pomoći u smanjivanju simptoma alergije i dati trenutno olakšanje. Među popularnim eteričnim uljima za liječenje alergija su lavanda, koja umiruje i djeluje kao prirodni antihistaminik, pitoma nana, koja otvara sinuse i smanjuje glavobolje, čempres, koji suzbija nagon za kašljanjem i olakšava tegobe s disanjem, eukaliptus, koji smanjuje začepljenja i izbacuje sluz te đumbir, koji ublažava tegobe s disanjem.

U posudu vruće vode kapnite jednu kap eteričnog ulja, prekrijte glavu peškirom i inhalirajte se desetak minuta. Po potrebi, ponovite terapiju nekoliko puta dnevno. Takođe, možete ukapati eterično ulje na maramicu i udisati po potrebi za olakšanje. Da biste dobili najbolje od ove terapije, koristite mješavine eteričnih ulja, jer imaju jače djelovanje.

Ulje crnog kima

Crni kim spada među najljekovitije biljke. Ima snažna imunomodulatorna svojstva, što znači da uravnotežuje imunitet, a ujedno je i jak antihistaminik. Počnite da ga koristite prije sezone alergija, da bi se organizam na vrijeme pripremio. Njegova dugoročna upotreba dovodi do znatnog smanjenja simptoma, pa čak i potpunog izliječenja. Promiješajte ulje crnog kima s medom i tako ga popijte, jer med pojačava ljekovito delovanje crnog kima i njegovu apsorpciju u organizmu.

Dodatni savjeti za borbu s alergijama: 

  • Koristite biljke koje čiste krv i smiruju, kao što su bijeli luk, bijeli glog, troskot, žućica, žalfija i lipov cvijet;  
  • Obogatite ishranu svježim voćem, povrćem i orašastim plodovima, grožđem, jabukama, narandžama i paradajzom;
  • Držite prozore zatvorenim da biste izbjegli ulazak polena;
  • Ugradnja kvalitetnog pročišćivača zraka uklanja i 99 posto alergena iz zraka;
  • Nakon izlaska se istuširajte i obucite čistu odjeću da biste uklonili ostatke polena;
  • Svakodnevno ispirajte nos slanom vodom;
  • Pijte puno tečnosti;
  • Koristite prirodna sredstva za čišćenje u kući.
Tagovi: