"Što je najžalosnije to je broj koji je ublažen, trebalo bi biti više učenika. Ja predajem matematiku,imala sam učenika na popravnom ispitu, postoji nezainteresovanost učenika tj. njihov nerad tokom cijele školske godine. Potpuni nerad, nezainteresovanost, sa jedne starne, dok drugi učenici imaju barijeru ili neke smetnje u razvou", rekla je Sonja Nedić.

Predmeti iz kojih učenici najviše odlaze na popravni jesu matematika, fizika, hemija ali i jezici.Treba naglasiti da se govori o osnovnoj školi, a najveći problemi nastaju kasnije kada djeca dolaze u više razrede nespremna. 

"Sam sistem obrazovanja se urušava posljednjih desetak godina,  sada vidimo posljedice toga. Zaista tvrdim iz svog iskustva da je u pitanju nerad, dakle djeca nemaju razvijene radne navike, ne znaju da rasporede svoje vrijeme, ne znaju da uče, da odvajaju bitno od nebitnog." naglašava Nedićeva.

Dalje pojašnjava  da iako tokom školske godine izostaje jasna povratna informacija od učenika, rezultati popravnih pokazuju da djeca vrlo lako usvoje gradivo.

Odgovor na pitanje zašto ne uče, naglašava Nedićeva " To je njima dosadno".

Djeca su danas znatno ualjenija od knjige i učenja nego ranije, a jedan od razloga je upotreba tehlogije.

Teško naoružana njemačka policija savladala mladića iz BiH, osumnjičen za terorizam

"Oni danas školu vide kao "kaznionicu" da tu treba da se sjedi radi i sluša. Njima to nije interesantno, mi smo u 21. vijeku, a radimo tradicionalnu nastavu od prije koliko godina" ispričala je Nedićeva.

Šta je to što može da doprinese promjenama da učenici više budu zaineresovani?

Sonja smatra da bi njihovu zainteresovanost najviše izazvala povezanost sa praksom. 

Nažalost, tehnička opremljenost škola nije na zavidnom nivou, prlog tome govori činjenica da dosta škola još uvijek nema internet.

"Uslovi rada trenutno u školama ne idu u prolog tome da se ta motivacija učenika poveća. Tehnologija može dosta da doprinese ali mi nemamo uslova za to", pojašnjava Sonja.

Pratite nas i putem Vibera