Nisam protiv postojanja Suda i Tužilaštva na nivou BiH, ako rade po zakonima koji su u skladu sa Ustavom BiH, a ne odlukama Kristijana Šmita, jasan je Milorad Dodik.
U Ustavu piše jedno, a u praksi, kaže Dodik, postoje nametnuti zakoni. Nemoguće je prihvatiti da u ime tri konstitutivna naroda koji žive u BiH postoji pravosudna institucija koja se ponaša i presuđuje po odlukama stranca. Zato Sud, Tužilaštvo i SIPA moraju ići na dnevni red.
''Sud, Tužilaštvo, ja nisam protiv da na nivou BiH bude jedan nivo Suda i Tužilaštva za zakone koje donose po Ustavu BiH, a ne po odlukama koje nameće Kristijan Šmit. Ja sam protiv tog neustavnog Suda i Tužilaštva. Hoćete da dogovorimo da imate Sud, hoćete. Ja sam spreman da se dogovorim. Da li ovo nije racionalno?'', rekao je predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik.
Činjenica je da Sud i Tužilaštvo u kontinuitetu ne rade po Ustavu. Nigdje u svijetu, pojašnjavaju pravnici, pod krivično djelo ne može da se podvede obavljanje ustavnih obaveza predsjednika države. Kristijan Šmit je Sud i Tužilaštvo gurnuo u ambis neustavnosti i nezakonitosti.
''Ustav u materijalnom smislu jeste i Aneks 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma koji ne prepoznaje Kristijana Šmita kao visokog predstavnika, oni su kao takvog pokušali da ga ozakone, kao takvog da ga prihvate. Tamo gdje ne vlada Ustav i Zakon, ono što predsjednik kaže, tamo caruje bezakonje, a mi bismo rekli u BiH, tamo caruje Kristijan Šmit,'', izjavio je asistent na Pravnom fakultetu i savjetnik predsjednika Republike Srpske, Marko Romić.
Do određenih dodirnih tačaka u kojima će se desiti relaksacija odnosa mora doći, smatraju politikolozi. Te dodirne tačke su upravo Sud i Tužilaštvo. Moraju, kaže Filip Matić, raditi po zakonima koje donose predstavnici naroda koji žive u BIH.
''Ali je jako važno da oni svoj posao rade po zakonu, odnosno zakonima koje donose predstavnici tri konstitutivna naroda u BiH, a ne da one dolaze po bilo čijoj instrukciji sa strane. I naravno ono što je u budućnosti važno za Republiku Srpsku i Srbe jeste da sve moguće presude koje budu politički motivisane budu medijski propraćene da one dobiju pažnju javnosti. Jasno je da se protiv Milorada Dodika vodi politički proces zbog nepoštivanja Šmitovih odluka. Politički proces su i potjernica i mjere pritvora za Dodika, Stevandića i Viškovića za, navodni, napad na ustavni poredak BiH što je i Interpol utvrdio. Utvrdio je i VSTS da nije prekršen zakon o krivičnom postupku u slučaju Dodik, što je sarajevska čaršija insinuirala nakon što su predsjedniku Srpske ukinute mjere pritvora i potjernica. Dakle, samo po Ustavu i bez sudskih odluka koje, u stvari, donosi stranac. Čim to sarajevskoj kotlini postane jasno, biće lakše'', poručio je politikolog Filip Matić.
