Oni su primjer kako možete izgraditi posao koji služi drugima i ima ogroman pozitivan uticaj na svijet.
Jedan od osnivača čuvene aplikacije WhatsApp, Jan Kum, imao je teško djetinjstvo i burno odrastanje, ali ga to nije spriječilo da ostvari svoj dječački san.
Jan Kum je postao milijarder u istoj zgradi u koju je dolazio da skuplja bonove za hranu za sebe i svoju majku. Danas, Kumovo bogatstvo iznosi 9,9 milijardi dolara.
Pravo pitanje bez odgovora je – zašto još niko nije snimio film o životu oca WhatsApp-a? Kao ukrajinski imigrant koji je pobjegao iz SSSR-a, preselio se u Sjedinjene Države i suočio se s još većim siromaštvom, ipak je uspio da izgradi kompaniju vrijednu milijarde dolara – i to za manje od pet godina, piše Liders, prenosi Kurir.
Za preduzetnike i poslovne lidere, priča Jana Kuma služi kao inspiracija. Pored toga što motiviše, Kum i njegov poslovni partner Brajan Akton pokazuju kako razviti inovativnu startap kompaniju. Oni su primjer kako izgraditi posao koji služi drugima i ima ogroman pozitivan uticaj na svijet, prenosi Slobodna Bosna.
Život u siromaštvu
Jan Kum je rođen 1976. godine u jevrejskoj porodici u Kijevu, u Ukrajini. Njegov otac je radio u građevinarstvu, dok je majka ostajala kod kuće s njim. Kao dijete, Kum je iskusio mane života pod komunističkim režimom, što je duboko uticalo na njegovu snažnu posvećenost privatnosti.
„Odrastao sam u društvu gdje se sve što radite prisluškuje, snima, neko vas odaje. Niko ne bi trebao imati pravo da prisluškuje, jer onda postajete totalitarna država, poput one iz koje sam pobjegao kao dijete“, rekao je Kum za Wired.
Nakon pada komunizma u Istočnoj Еvropi, Kumova majka je odlučila da se presele u Ameriku i započnu novi život. Njihov novi život u Mauntin Vjuu, u Kaliforniji, bio je izuzetno težak. Iako je otac planirao da im se pridruži, to se nikad nije ostvarilo.
.webp)
Situaciju je dodatno otežala dijagnoza raka kod Kumove majke ubrzo nakon dolaska u SAD. Da bi preživjeli, majka i sin su se oslanjali na socijalnu pomoć, bonove za hranu i subvencionisano stanovanje. Kao tinejdžer, Kum je zarađivao dodatni novac radeći kao čistač u prodavnici.
Postavljanje temelja
Uprkos teškim okolnostima, Kum je bio samouk i nije se plašio napornog rada. Dvije godine nakon dolaska u SAD, sam je naučio da programira. Takođe se priključio elitnoj hakerskoj grupi w00w00, gdje je stekao praktično znanje o sajber-bezbjednosti.
„Mnogo sam se zabavio u tim ranim danima učeći o umrežavanju, bezbjednosti, skalabilnosti i drugim neobičnim stvarima“, rekao je za Rojters.
Kao i drugi tehnološki magnati – Mark Zakerberg, Džek Dorsi, Lari Еlison – i Kum je pohađao fakultet, ali nije diplomirao. Napustio je Državni univerzitet San Hoze nakon samo godinu dana zbog obaveza u kompaniji Jahu.
Tamo je i upoznao Brajana Aktona, s kojim je kasnije osnovao WhatsApp. Njihovo prijateljstvo se učvrstilo, a nakon deset godina rada u Jahuu, dali su otkaze na Noć vještica 2007. godine i otputovali u Južnu Ameriku. Obojica su se nakon toga prijavili za posao u Fejsbuku – i bili odbijeni.
Razvijanje ideje za WhatsApp
Kada su se vratili u SAD, Kum i Akton su razmišljali o pokretanju sopstvenog posla. Kum je, vođen lično teškim iskustvima s komunikacijom, želio da razvije jednostavnu, pristupačnu aplikaciju za razmjenu poruka i poziva.
U februaru 2009. registrovao je firmu WhatsApp Inc, a aplikaciju je pokrenuo u maju. U početku nije bilo velikog odjeka, ali uvođenje push obavještenja od strane Apple-a promijenilo je sve. Nova verzija aplikacije, pokrenuta u septembru, doživjela je ogroman uspjeh.
„Kada je bila besplatna – 10.000 preuzimanja dnevno. Kada smo je učinili plaćenom – pala je na 1.000 dnevno“, prisjetio se Akton.
Odlučili su se za godišnju pretplatu od 99 centi, nakon prve besplatne godine.
Skaliranje kompanije
Akton je obezbijedio inicijalnu investiciju od 250.000 dolara. Iako aplikacija u početku nije donosila profit, uložili su vlastite ušteđevine i nisu primali platu.
Do 2011. godine dobili su investiciju od 8 miliona dolara od Sequoia Capital, a 2013. dodatnih 50 miliona. U tom periodu broj korisnika se višestruko povećao.
Prodaja Fejsbuku
Godine 2014. Fejsbuk nudi 19 milijardi dolara za kupovinu WhatsApp-a. Akton i Kum prihvataju ponudu, ali ubrzo nakon toga odlaze zbog neslaganja s politikom privatnosti i oglašavanja.
Akton je odbio 850 miliona dolara da bi napustio firmu. Postao je dio pokreta #DeleteFacebook. Kum je napustio kompaniju nešto kasnije, u prijateljskom duhu, ali iz istih razloga.
Filantropija
Akton i njegova supruga Tegan osnovali su fondaciju Wildcard Giving, koja kroz tri druge fondacije finansira brojne dobrotvorne projekte. Do sada su donirali preko milijardu dolara.
Kumova fondacija, Koum Family Foundation, donirala je 10 miliona dolara Univerzitetu Stanford, kao i desetine miliona u projekte vezane za jevrejsku i izraelsku zajednicu.
