Rimokatolička crkva i svi hrišćani koji vrijeme računaju po gregorijanskom kalendaru danas slave Božić, najradosniji praznik kojim se obilježava rođenje Isusa Hrista.
Kako uči hrišćanstvo, Isus Hrist rođen je tačno u ponoć, kada se najsjajnija zvijezda koja se kretala od istoka ka zapadu zaustavila iznad pećine kraj Vitlejema. Njegovo rođenje donijelo je svjetlost istine ljudskom rodu, čime je ispunjeno starozavjetno proročanstvo o rođenju Spasitelja.
"Čovjek je pozvan da bude nosilac svjetla, topline i ljubavi. To znamo otkako smo se pojavili na zemlji, ali do koje granice može da ide ta svijest nošenja svjetla, topline i ljubavi - za to smo saznali u osobi Isusa koji se rodio u Vitlejemu", poručio je u božićnoj poslanici beogradski nadbiskup Ladislav Nemet.
Jasle dočaravaju uslove u kojima je Hristos rođen
Vjernici u katoličkim i drugim crkvama zapadnog obreda na Božić se klanjaju jaslama, u kojima je simbolično predstavljena scena rođenja sa Bogomladencem, Marijom i Josifom.
Običaj da se u crkve postave jasle potiče iz 13. vijeka. Božićno vrijeme je od prvih početaka ovog praznika vezano za svjetlo, tačnije za izvor svih svjetlosti, Sunce i posebno Boga.
"U ovom današnjem trenutku, kada se čini da je tama jača nego svjetlo, pogledajmo na malog Isusa pa ćemo shvatiti: pravi izvor svjetla, Bog i novorođeni Bogočovjek, uvijek će imati posljednju riječ, i to ne riječ nasilja i zla, nego života!", poručio je u božićnoj poslanici beogradski nadbiskup.
