"Crno tržište" duvana predstavlja jedan od najizraženijih oblika sive ekonomije u BiH. Iako je duvanska industrija zakonski regulisana i predstavlja značajan izvor prihoda za državni budžet putem akciza i poreza, ilegalna trgovina duvanom i duvanskim proizvodima godišnje nanosi ogromne finansijske gubitke državi. Nadležne institucije bilježe pomake u borbi protiv šverca, ali stručnjaci upozoravaju, problem je i dalje prisutan. Istražili smo koje mjere su do sada dale rezultate.
Procjene govore da gotovo trećina ukupne potrošnje duvana u BiH dolazi iz ilegalnih izvora. Najčešće je riječ o rezanom duvanu koji se prodaje bez ikakvih fiskalnih oznaka, akciznih markica ili sanitarnih kontrola.
Cijena ilegalnog duvana često je dvostruko niža od legalnih proizvoda, što ga čini privlačnim velikom broju potrošača.
Značajno smanjenje "crnog tržišta" najbolje ilustruje podatak o broju izdatih akciznih markica na duvan i duvanske prerađevine. 2020. godine Uprava za indirektno oporezivanje izdala je 171 milion akciznih markica za obilježavanje duvana i duvanskih prerađevina, a u 2023. 270 miliona markica, što je rast od 57 odsto. Rast je nastavljen i tokom prošle godine.
Do marta tekuće godine Uprava za indirektno oporezivanje izdala je 80 miliona akciznih markica, što predstavlja rast u odnosu na isti period prošle godine.
Trenutna situacija u BiH kada je riječ o crnom tržištu duvana može se ocijeniti i dalje izazovnom.
- UIO ostvaruje saradnju sa drugim agencijama za provođenje zakona kako u državi tako i na međunarodnom nivou putem potpisanih sporazuma i memoranduma o saradnji tako i putem projekata u kojima učestvujemo. Kontinuirano vršimo razmjena podataka i provodimo zajedničke operativne aktivnosti. Takođe, unapređena je i saradnja sa susjednim carinskim administracijama i razmjenom podataka na međunarodnom nivou. Ne treba zanemariti ni slabu svijest građana o negativnim posljedicama kupovine nelegalnog duhana. Građani često ne vide kupovinu takvih proizvoda kao dio šireg problema te je potrebno ukazivati na negativan uticaj koji nelegalni duhanski proizvodi mogu imati na zdravlje ljudi. Naime, radi se o proizvodima čije se porijeklo ne zna, kao što se ne zna ni šta je sastav takvih proizvoda - istakla je Darjana Maglov, portparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Upravo zato ljekari upozoravaju da ovakav duvan može biti i dodatno štetan.
- Kao neko ko radi u rehabilitaciji, imamo školu za odvikavanje od pušenja. Imamo psihologe u timu i borimo se svakodnevno za prestanak pušenja. Rezultati nisu baš pohvalni - kaže doktor Snežana Kutlešić Stević.
Za suzbijanje crnog tržišta duvana stručnjaci ističu da je neophodno jačanje inspekcija i carinskih kontrola. Onlajn platfotme na kojima je sve više virtuelnih trgovaca švercanim cigaretama predstavljaju dodatni problem.
Sigurno prvi korak koji bi se trebao uraditi jeste na suzbijanju nelegalne trgovine rezanim duvanom.
- To je sada može se reći jedan od većih problema. Jako je teško stati u kraj ilegalnim proizvođačima rezanog duvana. Taj proizvod je u jednom trenutku nalazio put do svojih kupaca na način da se vršila prodaja putem online platformi, dark weba, posebnih grupa na društvenim mrežama. Nakon korone došlo je do ponovnog vraćanja rezanog duvana na pijace, ulice. Jako je veliki procenat nelegalnog rezanog duvana u odnosu na onaj koji se legalno kupuje na kioscima. Upotreba nelegalnog duvana odnosno njegova konzumacija je više od 90 odsto od ukupne potrošnje, što stvarno predstavlja jako veliki procenat. I u tom smislu, trebalo bi pokušati sve kontrolne organe, kako ministarstvima poljoprivrede, zatim Upravi za indirektno oporezivanje. U smislu da se prati trag od njegove proizvodnje do njegovog polja, pa njegov put do otkupne stanice pa od otkupne stanice prema drugim proizvođačima koji legalno prodaju i na taj način da se sam taj tog proizvodnje i distribucije prati od početka do kraja i na taj način smanji stvarna nelegalna trgovina koja je u velikom obimu. Takođe, i upotreba tehničkih sredstava poput dronova, satelita.. što se u Srbiji radi već nekoliko godina i pokazala je efikasne rezultate. Upotrebom dronova i satelita prate se zasadi, sumnjiva polja gdje nisu prijavljeni proizvodnja odnosno uzgajanje. Ali se u uz pomoć savremenih uređaja identifikuju takve parcele takva polja i na taj način se može kontrolnim organima pomoći da nađu takve parcele sa nelegalnim uzgojem duvana i da ih naravno tj preduzmu radnje koje su u skladu sa zakonom - naglasio je ekonomista Saša Grabovac.
Pripadnici Granične policije BiH su tokom 2024. godine, spriječili nezakonit promet 1360 kutija cigareta i 70 kilograma duvana. Dok je u 2025. godini taj broj znatno veći, više od 17 hiljada kutija cigareta i 100 kilograma duvana.
- Najveći broj krivičnih djela nezakonite trgovine, krijumčarenja cigareta i duvanskih proizvoda otkriven je na zelenoj granici, ilegalnim i šumskim putevima, graničnim prijelazima, i to u teretnim i putničkim motornim vozilima gdje su krijumčari duhanske proizvode skrivali ispod sjedišta, u vratima vozila, prtljažnicima, rezervnim gumama, kao i namjenski prepravljenim prostorima tzv. "bunkerima" kao i u čamcima preko rijeka - naglasili su u Graničnoj policiji BiH.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, prošle godine oduzeti su duvan i duvanski proizvodi u vrijednosti od 2,3 miliona KM, dok za prva tri mjeseca 2025. godine ta količina iznosi više od 300 hiljada maraka. Pozivaju građane da prijave nelegalnu prodaju duvanskih proizvoda putem anonimne linije. Uključivanje građana pokazalo se kao efikasan način u suzbijanju crnog tržišta. U toku je 6. kampanja "Stop švercu", a samo prošle godine zaprimili su 503 poziva.
- Mi zajedno sa Upravom za indirektno oporezivanje radimo na promociji tih brojeva telefona preko vibera, na otvorenoj liniji. Moramo reći da građani nemaju brige da su svi pozivi anonimni. Pošto je ovo šesta godina kako mi zajedno sa Upravom za indirektno oporezivanje radimo kampanju stop švercu da je broj poziva građana sve veći i da su mnogi od njih urodili konkretnim akcijama i zapljenom. Tako i ovaj put pozivamo sve građane BiH da na brojeve telefona koji mogu naći na sajtu za Uprave za indirektno oporezivanje koji su jasno istaknuti ili na druge načine kako je to uprave za indirektno oporezivanje omogućila da prijave takvu vrstu trgovine i na taj način pomognu nekom društvenom dobro i povećanju prihoda od akciza poreza od kojih se onda finansiraju potrebe svih naših građana - dodao je Grabovac.
U pojedinim evropskim zemljama, pad potrošnje ilegalnih duvanskih proizvoda ostvaren je kroz kombinaciju nižih akciza i veće efikasnosti u kontroli. Pitanje koje se postavlja jeste može li BiH učiti iz tih primjera?
