Tradicionalna memorijalno-humanitarna i duhovno-kulturna manifestacija "Petrovdanski dani" počela je večeras u Srebrenici nastupom guslara Dušan Pejića sa pjesmom "Pokolj u Pridvorici" koja govori o srpskom staradanju i prikazivanjem filma "Zločin bez kazne" autora Slađane Zarić. Manifestaciju je proglasio otvorenom načelnik opštine Srebrenica Miloš Vučić, koji je rekao da je srpski narod u Podrinju dao ogromne žrtve za srpsku slobodu i Republiku Srpsku koja je jedini garant te slobode Srbima zapadno od Drine.
Vučić je ukazao da se obilježava još jedan Petrovdan i podsjeća i prisjeća na srpska stradanja i žrtve za koje ni nakon 33 godine niko nije odgovarao.
"Trebamo i moramo se sjećati žrtava jer bi zaboravljanjem počinili novi zločin prema njima", poručio je Vučić.
Otvaranju manifestacije prethodio je okrugli sto o stradanju Srba u srednjem Podrinju i promocija izdanja Instituta za istoriju Republike Srpske, te prijem za majke poginulih boraca i polaganje cvijeća u srebreničkoj Spomen-sobi nastradalim srpskim borcima i civilima u Odbrambeno-otadžbinskom ratu.
Direktor Instituta za istoriju Univerziteta u Istočnom Sarajevu Draga Mastilović rekao je da se mora raditi na izgradnji kulture pamćenja i da su ovakve manifestacije jedan od načina njegovanja te kulture.
On je pojasnio da su od polovine 19. vijeka austrougarske vlasti Srbima osporavale postojanje zapadno od Drine, a da je u ratovima u 20. vijeku pokušano dovesti do njihovog nestanka kada je počinjen genocid nad srpskim narodom.
Mastilović je naglasio da taj proces nije završen i da to treba da znaju najmlađe generacije jer bez poznavanja prošlosti nema bezbjedne i perspektivne budućnosti.
"To se posebno odnosi na Srbe jer se nama istorija stradanja ne ponavlja nego traje kontinuirano sa malim zastojima", dodao je Mastilović.
Prema njegovim riječima, Austro-Ugarska je pravila tampon zonu deset kilometara od Drine i naseljavala muslimane koji su napuštali Srbiju prilikom njenog oslobađanja od Turske, te dovođenjem Nijemaca.
Mastilović je rekao da su u ratovima vršeni pokolji nad Srbima po sistemu "spaljene zemlje", koji su sprovodili Nijemci i njihove sluge ustaše i muslimani u njihovim redovima.
"To višedecenijsko djelovanje i genocid počinjen nad Srbima u ratovima dovelo je do demografskog pada srpskog stanovništva u Podrinju, a to je bio cilj kako bi Zapad imao svoju granicu na Drini što nastoji još od doba vladavine Benjamina Kalaja ovim prostorom", naveo je Mastilović.
Sutra je na programu polaganje cvijeća u Spomen-sobi i parastos grupi poginulih srpskih policajaca u Skelanima, te promocija brošure o srpskim spomen-obilježjima za poginule u Odbrambeno-otadžbinskom ratu na području Srebrenice i Bratunca, kao i promocija knjige "Srpski narod u NDH" istoričara Veljka Đurića Mišine iz Beograda.
"Petrovdanski dani" su manifestacija sa najdužom tradicijom u ovom mjestu, a organizuje je Odbor za obilježavanje srpskog stradanja Srebrenica.
Održavaju se od 1996. godine u znak sjećanja na masovne muslimanske zločine i veliko srpsko stradanje na Petrovdan 1992. godine u selima oko Srebrenice i na oslobođenje i početak povratka srpskog stanovništva u svoje domove i na svoja devastirana imanja na Petrovdan 1995. godine, nakon trogodišnjeg izbjeglištva.
U danima nakon otvaranja manifestacije uslijediće promocije nekoliko knjiga o srpskom stradanju u Srebrenici i Skelanima, memorijalni turnir u malom fudbalu, te posjete porodicama poginulih i ratnim vojnim invalidima.
Kao i svake godine Program "Petrovdanskih dana" završava se na Petrovdan, 12. jula.
Tada će, nakon liturgije u srebreničkoj Crkvi Pokrova Presvete Bogorodice, biti organizovana posjeta i polaganje cvijeća na vojničkom groblju u Bratuncu, te srpskim stratištima u Biljači i Sasama.
Parastos i polaganje cvijeća kod spomenika na Zalazju biće služen za 69 poginulih i 22 zarobljena pa ubijena Srbina na Petrovdan 1992. godine, kao i ustaškim žrtvama iz ovog sela u Drugom svjetskom ratu.
Deset zarobljenih na Petrovdan 1992. godine još se vode kao nestali, dok ih je isto toliko slučajno pronađeno i ekshumirani su 2011. godine na Zalazju prilikom traženja nastradalih Bošnjaka.
Dvoje nestalih pronađeno je na drugim lokacijama.
Za zlostavljanja i masovna ubistva zarobljenih Srba, kao i onih koji su na početku rata ostali lojalni tadašnjoj muslimanskoj vlasti i svi su pobijeni u srebreničkim logorima, niko nije odgovarao.
