Iako cijene sekundarnih sirovina i materijala osciliraju pod uticajem globalnih kretanja, domaći privrednici ističu da posla ima, jer otpad, koji stiže u otkup, većinom završava u inostranstvu, dok je pojeftinjenje čelika donekle olakšalo rad građevinskom sektoru.
Sekundarne sirovine poput otpadnog željeza, bakra, aluminijuma i mesinga važan su resurs u industriji, kako domaćoj tako i međunarodnoj. Njihove cijene se uglavnom, tvrde otkupljivači, formiraju na berzama i zavise od globalnih događaja, poput sukoba i kriza u teškoj industriji.
Direktor preduzeća "Sekundarac" iz Gradiške Vladimir Turjačanin kaže za "Glas" da se na tržištu sekundarnih sirovina uočava blaga stabilizacija, ali da su cijene i dalje podložne čestim promjenama.
"Zbog dešavanja u svijetu, cijene idu gore-dolje. Čim Zapad donese neku odluku, to se odmah prelije i kod nas, jer sve je to berzanska roba. Trenutno otkupne cijene su otprilike na prošlogodišnjem nivou, a obojeni metali su najnestabilniji, bukvalno se mijenjaju na dnevnom nivou“, tvrdi on.
Ističe da globalne turbulencije remete poslovne planove i onemogućavaju dugoročna planiranja.
"Mi ne možemo uticati na dešavanja, samo se prilagođavamo. Posla ima, ali je potražnja u svijetu generalno opala“, istakao je Turjačanin, kod kojeg su trenutne otkupne cijene željeza 0,35 KM po kilogramu, aluminijuma 2,70 KM i bakra 11,50 KM.
I u banjalučkom preduzeću "Prizma komerc" potvrđuju da cijene osciliraju, ali i da imaju sreću što rade sa stabilnim partnerima u inostranstvu.
"Otkupne cijene na malo kod nas se kreću od 25 do 40 feninga, dok se sa pravnim licima dogovaramo direktno, u zavisnosti od količine. Posljednje dvije godine, otkad u potpunosti izvozimo, bilježimo rast poslovanja“, kazala je direktorica Suzana Majstorović, navodeći da berza služi kao orijentacija, dok je situacija na terenu često drugačija.
Direktor trebinjskog preduzeća "Sirovina komerc" Srđan Radović kaže da su ponuda i potražnja smanjene u odnosu na prije nekoliko godina, ali da se ipak može reći da posla ima.
"Cijena željeza je pala, sada je 33 feninga po kilogramu, dok je lani u ovo vrijeme bila i 50. Bakar je oko 11 KM, aluminijum oko dvije, inoks 1,20 KM“, ističe Radović, dodajući da je bitno da i dalje postoji svakodnevna aktivnost.
Da tržište sirovina ne trpi jednosmjerne trendove pokazuju i podaci iz građevinskog sektora, gdje je ove godine došlo do osjetnog pojeftinjenja građevinskog čelika i drugih repromaterijala.
Direktor i vlasnik preduzeća "Jokić invest" iz Zvornika Ivo Jokić kaže da su armaturni i betonski materijali u prosjeku jeftiniji za oko 50 maraka po toni u odnosu na prošlu godinu, dok je cijena konstrukcionih čelika niža i do 100 maraka.
"Svako pojeftinjenje mnogo znači, jer manji troškovi u nabavci materijala direktno utiču na konkurentnost firmi na tržištu“, kazao je Jokić.
Sada su, tvrdi on, u boljoj poziciji da koriguju cijene i na taj način ostanu u trci. Prema njegovim riječima, cijene u stambenoj izgradnji trenutno su stabilizovane, a u narednom periodu ne očekuje se njihov rast.
"Naprotiv, moguće je čak i blago sniženje, jer pojeftinjenje ulaznih sirovina neminovno povlači i korekciju cijena nekretnina“, rekao je Jokić.
Čeličane
Ivo Jokić kaže da su sekundarne sirovine značajno pojeftinile, ali da to nema direktan odraz na građevinski sektor u onoj mjeri u kojoj se očekuje.
"Tržištem sekundarnih sirovina, posebno otpadnog željeza, u velikoj mjeri upravljaju čeličane u smislu kolikim kapacitetom rade i koliko im je tog materijala potrebno. Zbog toga i pored pada cijena sekundarnih sirovina, građevinski sektor to ne osjeti punim intenzitetom“, pojasnio je Jokić.
