Zakon, čiji je Nacrt usvojen na jučerašnjoj sjednici Vlade RS, trebalo bi da preventivno djeluje i privredna društva zaštiti od mogućih poteškoća u poslovanju, a proces koji nalaže ovakvo zakonsko rješenje pored povjerenika i dužnika uključivao bi i posrednike u pregovaranju za koje je predviđena posebna obuka.

Sporazumno finansijsko restrukturiranje zamišljeno je kao dobrovoljni, vansudski postupak restrukturiranja dugova kroz izmjenu dužničko-povjerilačkih odnosa između privrednog društva ili preduzetnika sa finansijskim teškoćama i njegovih povjerilaca, prvenstveno banaka, ali i drugih kao što  su značajniji dobavljači.

Zakonom je predviđeno da se postupak vansudskog pregovaranja pokreće u momentu kada privrednom društvu zaprijeti poslovni neuspjeh, odnosno u ranoj fazi, kada je njegov oporavak i upješna poslovna integracija i povratak na tržište moguć uz adekvatnu finansijsku konsolidaciju. Kao mogući izlaz iz takve situacije, između ostalih, predviđeno je i sklapanje sporazuma koji bi dugovanja privrednog društva stavio u status mirovanja, odnosno izvršenje ugovorenih obaveza odložio za dogovoreni period.

Svjesni bitnosti zakonskog regulisanja ovakvih pojava, Privredna komora RS je kroz Prijedlog mjera za godišnja dokumenta kod Vlade RS insistirala na kreiranju pravnog okvira za vansudsko finansijsko restrukturiranje privrednih društava pred institucionalnim posrednikom.

Zamisao je da se postupak sprovodi samo ukoliko je oporavak i održiv nastavak poslovanja privrednika moguć, a pri tome, predmet restrukturiranja bi bila dugovanja koja se mogu slobodno restrukturirati.

Prepoznavši ovakav prijedlog kao dobro rješenje za privredne subjekte u finansijskim neprilikama, Vlada RS je formirala Radnu grupu koja je izradila Nacrt zakona, kojim je između ostalog predviđeno i to da Privredna komora RS bude institucionalni posrednik u procesu pregovaranja između dužnika i povjerioca.

„Restrukturiranje je nužno sprovesti kada privrednom društvu prijeti finansijski i poslovni neuspjeh ukoliko odmah ne preduzme korektivne mjere i mjere oporavka koje obično obuhvataju finansijske mjere usmjerene na restrukturiranje dugova, odnosno redefinisanje njegovog odnosa sa najvećim povjeriocima. Nužno je obezbijediti blagovremeno vođenje postupka finansijskog restrukturiranja, odnosno sprovesti postupak prije nego što finansijske poteškoće eskaliraju do nivoa koji zahtijeva sudski postupak i uključivanje svih povjerilaca“, poručuju iz Privredne komore RS.

Usvajanjem ovog Zakona, pravnim okvirom bio bi regulisan proces koji bi riješio trenutne finansijske poteškoće privrednih društava, obezbijeđen efikasan nastavak njihovog poslovanja, te zadržane kompanije koje bi doprinijele kvalitetnijem poslovnom ambijentu RS.

Iz Privredne komore RS dodaju da se ovim Zakonom zaokružuje pravni okvir restrukturiranja, jer pored restrukturiranja definisanog Zakonom o stečaju, postupak dobrovoljnog vansudskog finansijskog retrukturiranja je u velikoj mjeri fleksibilniji, stvara manje direktne, ali i niže indirektne troškove za društvo u teškoćama.

Za privrednike to konkretno znači smanjen rizik prekida poslovne saradnje sa dobavljačima i kupcima te lančana reakcija povjerilaca u slučaju javnog pokušaja restruktuiranja.

„Jasno je da je postupak koji se sprovodi pred sudom formalne prirode, a postupak pred posrednikom bi svakako bio neformalan, kraće bi trajao, učestvovali bi samo oni koji iskažu interes, a troškovi posredovanja bi bili niži. Na osnovu svega iznesenog smatramo da će ovaj Zakon doprinijeti poboljšanju likvidnosti privrednih društava, kao i da će se zakružiti postupak restrukturiranja, shodno čemu dajemo pozitivno mišljenje na Nacrtu“, zaključuju iz Privredne komore RS.

Zakon o sporazumnom vansudskom finansijskom restrukturiranju predstavlja samo jednu u nizu mjera koje je potrebno sprovesti prema privrednom društvu u finansijskim neprilikama, radi njegovog ozdravljenja ili rješavanja pitanja problematičnih kredita.

Posrednici u procesu finansijskog restrukturiranja

Postupak finansijskog restrukturiranja moguće je sprovesti samo ukoliko u njemu učestvuju dužnik i najmanje dva povjerioca, od kojih je jedan banka ili druga finansijska organizacija bankarskog sistema. Proces sprovodi institucionalni posrednik pomoću prethodno specijalno obučenih posrednika.

Posrednik može da bude fizičko lice koje na nezavisan, neutralan i nepristrastan način upravlja i vodi postupak finansijskog restrukturiranja te koje posreduje između dužnika i povjerioca. To zvanje stiče uspješnim okončanjem programa osnovne i specijalizovane obuke za posrednike u postupku finansijskog restrukturiranja.

Ministar nadležan za poslove privrede donosi program kojim se uređuje način i postupak sprovođenja obuke za posrednike u postupku finansijskog restrukturiranja, dok je organizacija obuke povjerena institucionalnom posredniku, koji pritom i vodi registar posrednika u koji se upisuju sva fizička lica koja su položila program obuke za posrednike u postupku finansijskog restrukturiranja.

Za vođenje postupka finansijskog restrukturiranja plaća se naknada, koja obuhvata administrativne troškove i naknadu za rad posrednika.

(banjaluka.net)