U resornom ministarstvu zabrinuti

Nakon poljoprivrednog -da li je šumsko i vodno zemljište u Srpskoj sljedeće?

  • 15.02.2020. 19:29

Nakon što je Ustavni sud BiH donio odluku o prepisivanju 85,6 hiljada hektara poljoprivrednog zemljišta u Republici Srpskoj na državu BiH - u resornom ministarstvu su se zabrinuli da bi u budućnosti nekome moglo da sine da preotme šumsko i vodno zemljište Srpske. 

Ministar Boris Pašalić ocjenjuje - ako im je sporno knjiženje poljoprivrednog zemljišta na Srpsku, ništa ne može da spriječi Bošnjake da apelacijom udare i na šumsko ili vodno zemljište. Ističe da je ovo situacija u kojoj Srpska ne smije da popusti.

"Mi kada govorimo o šumskom zemljištu, poljoprivrednom državnom, i o vodnom - mi govorimo o preko 60 odsto teritorije Republike Srpske. Šta se desi ako se to uknjiži kao vlasništvo ili svojina BiH? Šta je sa Dejtonskim sporazumom? Šta je sa omjerom 49-51? Dakle, postavlja se mnogo važnih pitanja za budući status ove zemlje", kaže Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

Šumom je pokriveno 52 odsto teritorije Republike Srpske, a to zemljište je prema Zakonu o šumama knjiženo na Vladu Srpske, odnosno na resorno ministarstvo. Šume koje se nalaze, između ostalog, u okolini Dervente, Broda i Modriče, nekada su pripadale poljoprivrednim kombinatima, slično kao i poljoprivredno zemljište o kojem je odlučivao Ustavni sud BiH. U "Šumama Srpske" kažu da su zabrinuti zbog posljednjih odluka iz Sarajeva, i da čekaju zaključke posebne sjednice parlamenta Srpske.

"Što se tiče šumskog zemljišta, kada govorimo o njemu, to je prirodno bogatstvo koje je možda jedno od najvećih u Republici Srpskoj, i ne trebamo spominjati da je JP korisnik tih šuma, i da u javnom preduzeću radi skoro 5.000 ljudi. Tako da - ne moramo govoriti o značaju šumskog zemljišta i šume u Republici Srpskoj", ističe Slaven Gojković, direktor JPŠ "Šume Republike Srpske".

Dio uz obalu rijeke za koji se smatra da je važan za integralno upravljanje tom rijekom se računa kao javno dobro, i  vodno zemljište je svojina Republike Srpske. Direktor "Voda Srpske" kaže da se radi o značajnoj površini, iako znatno manjoj od poljoprivredne. Imajući u vidu agresivan trend odlučivanja prema Republici Srpskoj, strahuje da će i ovo zemljište doći na red.

"Vodno zemljište je u vlasništvu Republike Srpske, i njegov formalno pravni status je identičan statusu poljoprivrednog zemljišta. Vodno zemljište se nalazi pored svih vodotoka, naročito pored nasipa, Savskog i Drinskog nasipa u tom nebranjenom dijelu, od nasipa do samih vodotoka. Ne samo pored rijeke Save i Drine, već i pored ostalih vodotoka širom Republike Srpske", kaže Miroslav Milovanović, direktor JU "Vode Srpske".

Ovo pitanje predstavlja svojevrsnu prekretnicu za Republiku Srpsku i njeno upravljanje svojom teritorijom, ocijenio je Boris Pašalić u emisiji ATV-a "1 na 1". On je podsjetio da u Srpskoj niko ne postavlja pitanje svojine u Federaciji BiH i Brčko Distriktu, dok se stalno postavlja pitanje svojine i teritorijalnog integriteta Republike Srpske, što je svojevremeno započeo visoki predstavnik, a danas nastavlja Ustavni sud BiH.