Iran je prekinuo saradnju sa Međunarodnom agencijom za nuklearnu energiju, nekoliko dana pošto su mediji u toj državi šefa IAЕA Rafaela Grosija optužili da je špijun Mosada. Stanje u kojem se nalazi iranski nuklearni program predmet je spekulacija još od udara američkih bombardera po kompleksima Fordo, Natanz i Isfahan.
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan potpisao je zakon prema kojem Teheran prekida saradnju sa Međunarodnom agencijom za nuklearnu energiju, čime je suštinski onemogućena dalja kontrola kontroverznog nuklearnog programa, koji je bio povod za 12 dana duge napade Amerike i Izraela na Iran.
Pezeškijan je ovu odluku donio tačno nedjelju dana pošto je parlament u Teheranu, poslije dugih tirada o pristrasnosti šefa ove organizacije Rafaela Grosija, izglasao zakon o prekidu saradnje sa IAЕA.
"Zbog povrede suvereniteta i teritorijalnog integriteta od strane cionističkog režima i SAD, u pogledu naših nuklearnih postrojenja namijenjenih civilnim svrhama, a na osnovu Člana 60. Bečke konvencije, vlada je dužna da odmah obustavi svaku saradnju sa Međunarodnom agencijom za nuklearnu energiju", navodi se u dokumentu koji je potpisao iranski predsjednik.
Sukob Irana i IAЕA dostigao je vrhunac krajem maja kada je ova međunarodna agencija objavila izvještaj prema kojem su vlasti u Teheranu, doduše prije 20 godina, izvele nekoliko proba "hladne fuzije", odnosno detonacije nuklearne bombe bez obogaćenog uranijuma.
Ovakav izvještaj bio je okidač izraelskog bombardovanja, tokom kojeg su, tokom 12 dana, gađali niz postrojenja i objekata povezivanih sa iranskim nuklearnim programom. U posebno pripremanim atentatima stradalo je čak 13 vodećih ljudi atomskog programa.
Izrael ponovo bijesan
Odgovarajući na iransku odluku o prekidu saradnje sa IAЕA, Izrael je odmah zatražio pooštravanje sankcija Iranu, optužujući Teheran za potpuno oglušivanje o obaveze preuzete kroz međunarodne mehanizme.
"Iran je upravo izdao skandalozno saopštenje o prekidu saradnje sa IAЕA... Ovo je apsolutno u suprotnosti sa međunarodnim obavezama", napisao je izraelski ministar spoljnih poslova Giden Sar na mreži Iks.
Ponovno uvođenje sankcija dio je mehanizma koji je uspostavljen sporazumom o nuklearnom programu koji je, na jedvite jade i uz silnu pomoć Rusije, Kine i ЕU, 2015. godine isposlovala administracija tadašnjeg američkog predsjednika Baraka Obame.
Taj sporazum, koji je u izvjesnoj mjeri garantovao nuklearnu bezbjednost na Bliskom istoku, Donald Tramp je iskidao početkom prvog mandata 2016. godine, od kada se pitanje iranskog programa sa diplomatskog prenijelo na politički teren i na koncu rezultiralo otvorenim ratom u kojem je stradalo oko 1.000 Iranaca i nepoznat broj Izraelaca.
Poslije sahrana 13 naučnika i stotina bombi koje su pogodile istraživačke komplekse, stanje u kojem se nalazi iranski nuklearni program ostao je prilična nepoznanica.
Sjedinjene Države i Izrael tvrde da je taj program, bombama, "vraćen" nekoliko godina unazad, ali je u nekoliko američkih obavještajnih izvještaja šteta procijenjena mnogo konzervativnije.
U spornom izvještaju američkih obavještajaca pak navodi se da je šteta na objektima povezanim sa nuklearnim programom gotovo neznatna, te da su iranska nastojanja da načini atomsku bombu, ukoliko uopšte postoji, usporena tek za nekoliko sedmica.
Iranski nuklearni program predmet je kontroverzi još od samog početka nove američke avanture na Bliskom istoku, pošto je šefica svih špijuna SAD Tulsi Gabard početkom godine pred Senatom rekla da nema dokaza da Teheran pokušava da napravi atomsku bombu.
Kada je, u jeku izraelskih napada, ta izjava nanovo aktuelizovana, Gabardova je odmah reterirala, pritisnuta Trampovom konstatacijom da "ne zna o čemu govori".
Amerikanci "promašili" 408 kilograma obogaćenog uranijuma
Ali, u cijelo zamešateljstvo oko stanja nuklearnog programa, prošle sedmice, umiješao se i Fajnenšel tajms, prenoseći tvrdnje neimenovanih evropskih zvaničnika da su zalihe obogaćenog uranijuma u Iranu mahom ostale netaknute.
Navodi se i da se 408 kilograma obogaćenog uranijuma nikada nije ni nalazilo u centru Fordo, kompleksu ukopanom stotinak metara unutar granitne planine, čije su ulaze Amerikanci zatrpali bombama GBU-57.
Inspektori Međunarodne agencije za nuklearnu energiju tvrde da su nedjelju dana prije početka vidjeli taj materijal, dok šef te organizacije Rafael Marijano Grosi smatra da je "skriven negdje oko Isfahana".
"Iran nikada nije tajio da su sakrili taj materijal", rekao je Grosi Si-Еn-Еnu.
Suštinski, radi se o obogaćenom uranijumu pohranjenom u posebne sanduke, koji bez problema mogu da se utovare u desetak kamiona.
Na satelitskim snimcima nuklearnog centra Fordo, koje je kompanija Maksar tehnolodžis objavila nekoliko dana pred početak rata, vidi se 16 kamiona parkiranih tik uz ulaze u ovaj objekat. Nije jasno, ipak, da li je tom prilikom bilo šta izneseno iz podzemnih bunkera.
(RTS)
.webp)
