Izrael tvrdi da su neke od iranskih zaliha visoko obogaćenog uranijuma, gotovo oružja, preživjele američko bombardovanje tokom 12-dnevnog rata prošlog mjeseca.
Ostale su sumnje oko toga da li je Iran tiho uklonio 408,6 kg uranijuma sa svojih najosjetljivijih lokacija prije napada – potencijalno sakrivajući nuklearni materijal negdje drugde u zemlji.
Uranijum o kome je riječ je obogaćen do 60 procenata – što je daleko iznad nivoa za civilnu upotrebu, ali nešto ispod nivoa za oružje. Taj materijal, ako se dalje rafiniše do 90 procenata, teoretski bi bio dovoljan za proizvodnju više od devet nuklearnih bombi.
Izraelski zvaničnik je za Njujork tajms rekao da su neke zalihe uranijuma preživjele američko i izraelsko bombardovanje prošlog mjeseca – i da bi mogle biti dostupne iranskim nuklearnim inženjerima.
Zvaničnik, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, nije izrazio zabrinutost zbog preostalih zaliha i rekao da će svaki pokušaj da se one pronađu otkriti izraelska obavještajna služba.
Takođe su rekli da će Izrael imati dovoljno vremena da ponovo napadne iranska nuklearna postrojenja ako režim pokuša da ih povrati.
Teheran je priznao da je operacija "Ponoćni čekić" – u kojoj su američki bombarderi B-2 "Spirit" bacili više od desetak bombi za razaranje bunkera GBU-57 "Masivna artiljerija" – izazvala "prekomjernu i ozbiljnu" štetu.
Međutim, nije bilo odmah jasno da li su udari – koji su pogodili iranski postrojenje za obogaćivanje uranijuma Fordou, nuklearna postrojenja u Natanzu i Isfahanu – uspjeli da unište cjelokupne zalihe obogaćenog uranijuma.
Šef Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAЕA) Rafael Grosi priznao je da Iran možda još uvijek ima zalihe obogaćenog uranijuma, rekavši:
"Ne znamo gdje bi taj materijal mogao biti. Dakle, neki su mogli biti uništeni kao dio napada, ali neki su mogli biti premješteni. Dakle, u nekom trenutku mora doći do pojašnjenja", rekao je u intervjuu za CBS.
"Moramo biti u poziciji da utvrdimo, da potvrdimo šta se tamo nalazi, gdje se nalazi i šta se dogodilo", rekao je Grosi.
Satelitski snimci pokazuju kamione kako se kreću iz Fordoa u danima koji su prethodili napadu, što je dovelo do spekulacija da je Iran premjestio dio svojih podzemnih zaliha uranijuma.
Međutim, predsjednik Donald Tramp je odbacio takve spekulacije, rekavši: "Ništa nije izvađeno... previše opasno, i veoma teško i teško za pomjeranje!"
Dodao je da satelitski snimci prikazuju kamione na lokaciji samo zato što su iranske posade pokušavale da zaštite objekat betonom.
Tramp je tvrdio da su napadi "uništili" iranske nuklearne kapacitete i "potpuno uništili" postrojenje za obogaćivanje uranijuma Fordou.
U intervjuu za Foks njuz, američki predsjednik je rekao da je postrojenje za obogaćivanje urana Fordou "samo hiljade tona stene" i da je "cijelo mjesto jednostavno uništeno". Rekao je da su udari izvedeni u "savršeno vrijeme".
"Ušli smo, uništili smo njihov nuklearni kapacitet i zaustavili smo se. Bila je to prelijepa stvar i nisu mogli da nastave mnogo dalje."
Predsjednik je takođe osudio procurile preliminarne nalaze Odbrambeno-obavještajne agencije Pentagona koji su naveli da šteta nije bila dovoljno ozbiljna da uništi njihov nuklearni program.
Ali čak i uz dogovor o primirju, Tramp je jasno stavio do znanja da će "apsolutno" razmotriti ponovno bombardovanje Irana ako to ikada bude potrebno.
On je novinarima u Bijeloj kući rekao da će "bez pogovora" napasti zemlju ako američke obavještajne službe ukažu na to da Iran obogaćuje uranijum do zabrinjavajućih nivoa.
SAD i Izrael, kao i nezavisni stručnjaci, slažu se da su sve iranske radne centrifuge u Natanzu i Fordu – oko 18.000 – ili uništene ili oštećene do te mjere da se ne mogu popraviti.
Grosi je rekao da će Iran vjerovatno moći da počne da proizvodi obogaćeni uranijum "za nekoliko mjeseci", uprkos šteti.
"Mogu imati, znate, za nekoliko mjeseci, rekao bih, nekoliko kaskada centrifuga koje se okreću i proizvode obogaćeni uranijum, ili manje od toga."
Najnoviji satelitski snimci prikazuju građevinske radove na postrojenju za obogaćivanje uranijuma Fordou u Komu, blizu Teherana.
Teška oprema za zemljane radove može se videti kako radi u blizini kratera izazvanih američkim bombama za razaranje bunkera GBU-57.
Bageri i kranovi se takođe mogu vidjeti kako rade, dok se na putevima koji vode do tačaka udara na lokaciji vide i veći broj građevinskih kamiona.
Novi pristupni put između sjevernog ulaza u tunel lokacije i jednog od kratera od udara može se vidjeti nakon što je Izrael saopštio da su njegove vazdušne snage napale Fordo kako bi "pomete" pristup lokaciji.
Dejvid Olbrajt, američki stručnjak za oružje, rekao je u svojoj procijeni da Iran možda zatrpava kratere i sprovodi procene inženjerske štete i radiološko uzorkovanje.
Dvanaestodnevni rat je počeo 13. juna kada je Izrael pokrenuo operaciju "Uspon lava" - sofisticiranu kampanju bombardovanja usmjerenu na iranske vojne nuklearne objekte.
Izraelci su takođe briljantno orkestrirali operaciju "Crveno vjenčanje" - 30 najviših iranskih vojnih zapovednika ubijeno je u gotovo istovremenom blic napadu dok je Izrael nastojao da potpuno iskoreni vojnu moć zemlje.
Iran je uzvratio svakodnevnim lansiranjem balističkih raketa širom Izraela, ali nije uspio da pogodi nijedan strateški cilj.
Manje od dvije nedjelje kasnije, Tramp se pridružio izraelskoj bombardovanju Irana.
Američki vojni vodeći bombarderi B-2 Spirit, izbacili su više od desetak raketa GBU-57 masivnog prodora bojnih predmeta (MOP) mase 13.000 kilograma.
Bombe za uništavanje bunkera korišćene su za napad na iranski pogon za obogaćivanje uranijuma Fordou.
Iran, koji je obećao da će napasti američke vojne baze širom Bliskog istoka, pokušao je da se osveti lansiranjem raketa na vazduhoplovnu bazu Al-Udeid – najveću američku vojnu bazu u regionu.
Ali Teheran je očigledno smislio lažni napad nakon što je upozorio svoje katarske saveznike, što je omogućilo da se svo američko vojno osoblje i avioni sklone van opasnosti.
Tramp je očekivani odgovor nazvao "slabim" prije nego što je objavio da je postignut sporazum o prekidu vatre između Izraelaca i Iranaca.
(b92)
