Najjači "noristeri" - razorni i često smrtonosni ciklonski olujni sistemi koji pogađaju istočnu obalu SAD parališućim kišama, snijegom i poplavama - dodatno se pojačavaju zbog uticaja zagađenja klime, pokazuje nova studija.
Noristeri, koji se obično formiraju između septembra i aprila, pokreću se temperaturnim kontrastom između hladnog arktičkog vazduha sa sjevera i toplijeg, vlažnog vazduha sa Atlantskog okeana.
Oni predstavljaju ogromnu prijetnju za gusto naseljene gradove duž istočne obale. Posljednjih decenija zabilježen je niz noristera toliko razornih da su dobili nadimke koji zvuče kao naslovi filmova katastrofe, piše CNN.
Kako "oluja vijeka" postaje sve jača
"Oluja vijeka" iz marta 1993. godine bila je jedna od najsmrtonosnijih i najskupljih ikada zabilježenih. Donijela je vjetrove brzine više od 160 km/h, zatrpala neka mjesta sa skoro 150 cm snijega i usmrtila više od 200 ljudi.
"Snežna apokalipsa" iz 2010. godine donijela je više od 50 cm snijega u dijelove Pensilvanije, Merilenda, Virdžinije i Zapadne Virdžinije, usmrtila 41 osobu i ostavila stotine hiljada ljudi bez struje.
Majkl Man, klimatski naučnik sa Univerziteta Pensilvanija i autor ove studije, bio je zarobljen u hotelskoj sobi u Filadelfiji tri dana tokom "Snježne apokalipse". Upravo to iskustvo prvi put je probudilo njegovo interesovanje za to kako bi ove oluje mogle biti pogođene globalnim zagrijavanjem.
Petnaest godina kasnije vjeruje da ima neke odgovore.
Postoji opšti konsenzus da će noristera biti manje u toplijem svijetu, jer se Arktik zagrijava brže od ostatka sjeverne hemisfere, što znači da je temperaturni kontrast - koji pokreće ove oluje - slabiji.
Velike analize i otkrića
Ali ono što nije bilo jasno jeste šta će se dogoditi sa intenzitetom ovih oluja, koje su, prema Manu, često bile zanemarene u istraživanjima.
Da bi odgovorili na to pitanje, naučnici su koristili istorijske podatke i algoritam za praćenje ciklona kako bi analizirali noristere između 1940. i 2025. godine, sastavljajući digitalni atlas ovih oluja.
Ukupno su analizirali 900 oluja i otkrili da je maksimalna brzina vjetra kod najintenzivnijih noristera porasla za oko šest odsto od 1940. godine, prema studiji objavljenoj u ponedjeljak u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.
To može zvučati malo, ali drastično povećava štetu koju oluja može izazvati. Povećanje brzine vjetra za šest odsto znači povećanje destruktivnog potencijala oluje za 20 odsto, rekao je Man i doda da je to značajno.
Stope padavina - i kiše i snijega - koje ove oluje donose takođe su porasle za oko 10 odsto, pokazuje analiza.
"Ovnovna fizika"
Razlog što se ove sjeveroistočne ciklonske oluje pojačavaju jeste "osnovna fizika", kaže Man. Topliji okeani i vazduh znače više isparavanja i više vlage u atmosferi, koja se zatim ispoljava u obliku intenzivnijih padavina ili snijega.
Nivo štete koju ove oluje mogu nanijeti čini razumijevanje njihovih promjena u toplijem svijetu izuzetno važnim, dodaje Man.
Na primjer, oluja "Pepeljasta srijeda" iz 1962. godine izazvala je ogromna razaranja duž istočne obale, pričinivši ukupnu ekonomsku štetu ekvivalentnu desetinama milijardi dolara u današnjem novcu. Nanijela je "istu količinu štete kao uragan koji direktno udara na kopno", rekao je on.
Rezultati studije takođe sugerišu da je rizik od poplava u mnogim gradovima na istočnoj obali vjerovatno potcijenjen, navodi se u radu.
"Noristeri su zanemareni, i to je još jedan doprinos povećanom obalnom riziku na koji nismo dovoljno obraćali pažnju", dodao je Man.
Potreba za boljom pripremljenošću
Dženifer Fransis, viši naučnik u Centru za klimatska istraživanja Vudvel, koja nije bila uključena u studiju, rekla je da ovi nalazi ukazuju na potrebu za boljom pripremljenošću.
"Obalske zajednice na sjeveroistoku, gdje udaraju ove oluje, trebalo bi da se trgnu i obrate pažnju... proaktivna priprema je manje skupa od sanacije nakon oluje", rekla je za CNN.
Nalazi su takođe važni jer osvjetljavaju različite načine na koje se klimatska kriza manifestuje, rekao je Džuda Koen, klimatolog sa MIT koji takođe nije bio uključen u studiju.
Еfekti "mogu biti kontraintuitivni, uključujući i ideju da klimatske promjene mogu dovesti do povremenih porasta ekstremnog zimskog vremena", rekao je za CNN.
Čak i dok se svijet zagrijava, a sezona snijega skraćuje u mnogim dijelovima SAD, i dalje će biti perioda jakih snježnih padavina i intenzivne hladnoće, rekao je Man.
"Pojedinačni događaji mogu imati mnogo jači udar", rekao je on.
(Telegraf)
