Poslije sramnog istupa

Kojić odgovorio Puhalu: Neka o zločinima raspravljaju kvalifikovani ljudi, a ne oni koji misle da znaju sve o svemu

  • Izvor: ATV
  • 09.07.2021.19:29

Nakon što je Srđan Puhalo izjavio da je u proteklom ratu stradalo nekoliko hiljada srpskih civila, dok je Bošnjaka stradalo 30.000, direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Milorad Kojić mu je poručio da o zločinima treba da raspravljaju kvalifikovani ljudi, a ne oni koji misle da znaju sve o svemu.

Kojić poručuje da je danas svako počeo da barate brojkama na paušalan način.

"Broj stradalih civila ne određuje karakter zločina koji je počinjen. Navešću vam primjer, zbog čega govorim da je to paušalna procjena Puhala. Na ozrenskom ratištu su odsjecane glave zarobljenih vojnika Vojske Republike Srpske. Šta to znači? Da nije počinjen zločin zato što su oni vojnici? Prema međunarodnom pravu, vojnik koji je zarobljen postaje dio međunarodnog humanitarnog prava i ima status civilne žrtve. Imamo situaciju da se preko 5.500 lica srpske nacionalnosti vodilo kao nestalo. Još tražimo 1.654 lica i vojnika i civila. Pojavljuju se neki analitičari koji analiziraju i politiku, ekonomiju, privredu, ratne zločine i pravosuđe. Ja ne pričam o ekonomiji i privredi, bavimo se strukom", poručuje Kojić i ističe još jednom da ovakvim temama treba da se bave kvalifikovani ljudi, a ne oni koji misle da o svemu znaju sve.

Nakaradne presude koje je donosio tribunal u Hagu i pravosuđe u BiH, ne mogu biti osnov za pisanje istorije.

"Postoji nešto što se zove vansudski mehanizmi utvrđivanja činjenica, što je međunarodno verifikovana metoda koja je i naučna metoda. Upravo to su radile ove komisije. Rekao sam kada je komisija formirana, kakvi god rezultati bili mi moramo da ih prihvatimo. Narodima u BiH je potrebno da na osnovu svih činjenica se sagledaju svi događaja iz ratnih devedesetih i to je put ka pomirenju", kaže Kojić i ističe da je zbog toga bitna odluka tadašnjeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da podnese inicijativu da se formiraju međunarodne komisije.

To je važno da bi se odbacio izvještaj iz 2004. godine koji je donesen pod pritiskom Pedija Ešdauna.

"Međunarodna zajednica je pokazala da srpske žrtve ne samo u Podrinju nego generalno nisu bitne i ne stavljaju se u kontekst žrtava, naročito kada imamo u vidu tu srebreničku regiju. Oni ignorišu stradanje preko 2.650 Srba na razne načine", kaže Kojić i poručuje da kontekst događaja u Srebrenici moramo da posmatramo od 1992. do 1995. godine, a ne samo kao što je Hag gledao juli 1995. godine", rekao je Kojić.

Rezolucije o Srebrenici koje su donesene u Podgorici i Prištini su napravljene pod političkim pritiskom. Opasno je to što Valentin Incko najavljuje da bi mogao da nametne Zakon o zabrani negiranja genocida.

"Spriječili bi stručne institucije, stručna lica, profesore istorije, prava da se bave činjenicama o dokazima i ono što utvrde ako je drugačije od navodnog genocida, da bi mogli snositi određenu krivičnu odgovornost i sankciju".

Kojić ističe da presude haškog tribunala nisu dovoljno činjenjenično utemeljene i da bi na ovaj način žele da stave konačan pečat na te presude i da zabrane mogućnost čak i revizija tih presuda.


Tagovi: