"Bio sam svjedok na sudu u Tuzli, koji je zaključio da je nedovoljno dokaza za zločin, a vještak iz Sarajeva je rekao da je nemoguće da ostanem živ poslije toga. Ja sam tu i zato i postojim - da dokažem da je bilo krivice i zločina nad vojskom u Tuzlanskoj koloni, koja se mirno povlačila iz Tuzle", poručio je Krstić.

Krstić je na konferenciji za novinare u Bijeljini, na kojoj je najavljena promocija knjige "Tuzla - zločin bez kazne i egzodus srpskog naroda", pozvao Srbe da njeguju kulturu sjećanja, poštuju žrtve i svjedoče istinu o teškim i bolnim događajima, kako im se stradanja ne bi ponovila.

Knjiga "Tuzla - zločin bez kazne i egzodus srpskog naroda" biće promovisana u Bijeljini 22. decembra, simbolično, na nekadašnji jugoslovenski praznik - Dan JNA.

Potpredsjednik Zavičajnog udruženja Tuzlaka Slaviša Vujanović rekao je novinarima da je tim istraživača pet godina pripremao ovu knjigu kao istorijski dokument, izraz poštovanja prema žrtvama i sjećanje na stradanje Srba tuzlanske regije, koje je 30 godina ostalo nekažnjeno.

U knjizi je navedeno da su u napadu muslimansko-hrvatskih ekstremista na marševsku kolonu JNA u Tuzli 15. maja 1992. godine ubijena 54 pripadnika JNA, kao i da je u ratu od 1992. do 1995. godine smrtno stradalo 1.265 Srba tuzlanske regije, a 80.000 Srba protjerano sa tog prostora.

Radovan Kecojević, pisac i svjedok masakra nad Tuzlanskom kolonom, tvrdi da je u tom zločinu ubijeno više ljudi nego što se prikazuje, a lično je na terenu vidio 47 mrtvih, iskasapljenih i sagorjelih.

"Sudstvo u BiH štiti direktne izvšioce i naredbodavce za ovaj napad iz zasjede u kojem je ubijena jedna mladost", rekao je Kecojević.

Milutin Ljubojević je, kao osamnaestogodišnji redovni vojnik JNA, preživio napad na Tuzlansku kolonu i tri decenije nakon zločina poziva sve koji imaju neka saznanja o tome da se jave Zavičajnom udruženju Tuzlaka u Bijeljini da bi se istina sačuvala i čula.

"Povlačili smo se iz Tuzle u civilnom kamionu privatnika iz Priboja kod Lopara, bilo nas je 11, četiri vojnika na redovnom odsluženju vojnog roka, osamnaestogodišnjaci, ostalo su bili pekari, obućari, kovači, civili koji su radili pri vojsci, kao i majka sa sinom i dvije kćerke. U napadu je ranjen sin i dvanaestogodišnja djevojčica", naveo je Ljubojević, čije je detaljno svjedočenje objavljeno u knjizi.

Učesnik Tuzlanske kolone Slavko Novaković zahvalio je svima koji doprinose da se sačuva istina o stradanju nedužnih i poručio da ne treba gubiti nadu, nego svjedočiti o stradanju i progonu Srba.

"Napad na Tuzlansku kolonu bio je uvod u nametnuti građanski rat u BiH nakon kojeg 80.000 Srba, starosjedilaca tuzlanske regije, ne živi više na ognjištima. Svega se dva do tri odsto Srba vratilo na ta područja", istakao je Novaković.

Univerzitetski profesor Nevenko Vranješ je u recenziji napisao da, "pažljivo osmišljena i brižljivo napisana, ova knjiga ostaje da živi i nadživi svoje stvaraoce, ali i progonitelje srpskog naroda, kao što je i srpski narod tuzlanskog i drugih krajeva živio, živi i nadživjeće svoje progonitelje, zajedno sa svojom Srpskom pravoslavnom crkvom, svojom vojskom, policijom i državom".

Izdavači knjige "Tuzla - zločin bez kazne i egzodus srpskog naroda" su Zavičajno udruženje Tuzlaka u Bijeljini, Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske, Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica i Izdavačka kuća Eparhije zvorničko-tuzlanske "Sinaj".

Pokrovitelji su Vlada Republike Srpske, Eparhija zvorničko-tuzlanska i grad Bijeljina.

Potpisnici za izdavače su protojerej Vaso J. Popović ispred Zavičajnog udruženja Tuzlaka u Bijeljini, Dragan Lukač ispred Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, Milorad Kojić ispred Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica i protođakon Bojan Čečar ispred izdavačke kuće Eparhije zvorničko-tuzlanske "Sinaj".

Priređivači ove knjige su Pero Spasojević, Petar A. Vujičić, Saša Mirić i Milan Minić, recenzenti su Goran Latinović, Nevenko Vranješ i protođakon Bojan Čečar, a lektori i korektori su profesori Jelina Đurković i Nina Ćeklić.

Dizajn, grafičku pripremu i prelom teksta uradio je Saša Mirić, a knjiga je odštampana u štampariji "Eurografika" iz Zvornika.