Da Kristijan Šmit nije legitiman već znaju i ptice na grani, ali znali su to i u Savjetu bezbjednosti UN-a i prije njegovog dolaska u BiH. Kakav bi haos moglo da stvori njegovo lažno predstavljanje, još prije dvije godine pokušale su da upozore Rusija i Kina.
Predstavnici te dvije zemlje pokušali su da dozovu pameti one koji su zažmirili na činjenicu da Šmit nije potvrdila rezolucija Savjeta bezbjednosti. To je, uostalom, i ranije bila praksa ali i obaveza propisana dejtonskim mirovnim sporazumom. Iz Rusije i Kine tog jula 21' znali su kakve bi posljednice moglo da svori kršenje tih pravila.
"Posljedice takve odluke mogle bi biti nepredvidive i prilično opasne. Sve dobro što je postignuto nakon rata sada bi moglo da bude uništeno. Taj scenrio, koji niko ne bi želio da vidi, mogao bi da se desi ako se u imenovanju vioskog predstavnika zaobiđe Savjet bezbjednosti. Smatramo da stavovi pojedinih predstavnika Upravnog odbora savjeta za implementaciju mira nisu dovoljni da bi se Šmit smatrao visokim predstavnikom", rekao je predstavnik Rusije u Savjetu bezbjednosti UN-a 2021. godine Dmitrij Poljanski.
Iskustvo iz prošlosti i Dejtonski mirovni sporazum pokazuju da je nezamjenjiva uloga Savjeta bezbjednosti u imenovanju visokog predstavnika, jasna je poruka Rusije. Sličan stav i iz Kine.
"Po Dejtonskom mirovnom sporazumu, Savjet bezbjednosti UN-a ima nespornu ulogu u imenovanju. To je dugogodišnja i ustaljena praksa po kojoj su se odvijala i prethodna imenovanja. Ignorisanje te prakse, ili još gore, prisiljavanje na imenovanje uz zaobilaženje Saveta bezbjednosti stvorilo bi negativan uticaj. Ni jedno ni drugo ne bi bilo razumno ni preporučljivo", rekao je predstavnik Kine u Savjetu bezbjednosti UN-a 2021. godine Geng Shuang.
Ništa sporno u tome da se zaobiđe Savjet bezbjednosti došao je, apsurdno, od predstavnika Amerike, Norveške, Velike Britanije i još nekoliko zemalja upravo u tim istim Ujedinjenim nacijama.
Njima nije bilo sporno što je Šmita imenovalo nelegalno tijelo, PIK, koga nema u Aneksu deset. Ranije su Kina i Rusija predložile rezoluciju kojom se osporava imenovanje Šmita i predlaže zatvaranje OHR-a. Sve druge članice bile su uzdržane. U Savjetu bezbjednosti tada se čulo i da bonska ovlašćenja nisu dobra i da su se neki visoki predstavnici ponašali kao carevi koji sude drugima.
"Kandidat Kristijan Šmit nije odobren u Savjetu bezbjednosti UN-a. Upozorili smo da bilo kakav pokušaj izbjegavanja Savjeta bezbjednosti u ovom procesu nije samo nelegitimno, već i opasno. Zato, nakon podnošenja ostavke gospodina Valentina Incka, mjesto će ostati upražnjeno", rekao je ruski predstavnik 2021. godine.
"To znači da kandidat kojeg su imenovale relevantne strane nema odobrenje Savjeta bezbjednosti UN-a. I zato nema ni legitimitet", rekao je kineski predstavnik 2021. godine.
Sve ovo nisu željeli da čuju oni koji već godinama drže uglavnom jednu stranu u BiH. Svjesno su prekršili sopstvena pravila.
