ATV

Nelegalni visoki predstavnik

Šmit želi da iskoristi instrumente koje ima na rasploganju

  • Извор: СРНА
  • 04.08.2021. 12:57

Nelegalni visoki predstavnik za BiH Kristijan Šmit izjavio je da međunarodna zajednica želi da pomogne BiH da bude normalna zemlja, a da on želi da iskoristi sve instrumente koje ima kao visoki predstavnik.

Na prvoj nastupnoj konferenciji za novinare, Šmit je rekao da ima utisak da se previše vremena troši na prošlost i na izgradnju narativa o dramatičnoj prošlosti, a da joj međunarodna zajednica želi da pomogne u evropskoj integraciji.

Poručio je da će se striktno držati Dejtonskog sporazuma, ali i gledati kako se nešto može popraviti na osnovu tog sporazuma.

On je ukazao na činjenicu da BiH neće postati centralizovana država, ali da njena funkcionalnost mora postati ujedinjujući element.

Šmit je pozvao domaće političare na provođenje reformi, na okretanju ka budućnosti, te istakao da oni koji žele da budu dio EU moraju poštovati evropske direktive.

- Moramo se fokusirati na hitna pitanja, moramo se fokusirati na egzodus mladih ljudi. Vrlo često čujem da su mladi iz BiH otišli vani, a vratiće se kada vide opciju da budu ovdje - rekao je Šmit i dodao da se bez dijaloga ništa ne može riješiti.

On je istakao da svaki ratni zločin mora biti procesuiran i da se ne smije govoriti o kolektivnoj krivici naroda.

Kada je riječ o procesu pridruživanja BiH EU ima utisak da postoji "igranje igara", ači da se ne misli da je on naivan, te je poručio da je apsolutno opredijeljen za to da tri konstituitivna naroda budu na istom političkom nivou.

Šmit je istakao da je "politički prijatelj opredijeljenih Srba, Bošnjaka i Hrvata, ali i ostalih", te ocijenio važnim da se unaprijedi saradnja, jača zajedništvo.

- BiH treba da uradi taj teški dio posla. Onaj ključni posao je nešto što moraju uraditi ljudi koji su demokratski izabrani u BiH -  smatra Šmit.

Na pitanje da li će koristiti bonska ovlaštenja, Šmit je rekao da ima pravo da ih koristi ali da su ta ovlaštenja sredstvo koje bi koristio kao zadnju mogućnost.

Odnose sa hrvatskim i srpskim predsjednikom Andrejom Plenkovićem i Aleksandrom Vučićem nije želio da komentariše, ali je rekao da postoji velika spremnost za vođenje razgovora u budućnosti.

- Što se tiče Savjeta bezbjednosti, većina u Savjetu je postojala i dobro je biti jednog mišljenja. Ukoliko postoji neko ko ima drugačije mišljenje, onda se to uvažava. To ne dovodi u pitanje moju legitimnost - tvrdi Šmit.

Republika Srpska ne prihvata Šmita za visokog predstavnika jer nije izabran u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, niti je njegovo imenovanje odobrio ili ratifikovao Savjet bezbjednosti UN.