Proizvodnja ljekovitog bilja postala unosan posao

  • 03.06.2020. 19:39

Deset plantažnih kultura, 150 tona sušenog bilja godišnje, nema otpada, a proizvodi se, osim plasiranja na domaćem tržištu, izvoze u Ameriku, Englesku, Italiju, Njemačku i sve zemlje regiona – ovo su samo neki od razloga koji proizvodnju ljekovitog bilja svrstavaju među prve tri najperspektivnije grane poljoprivrede u Republici Srpskoj.

Ovako priča Nedeljko Kusturić koji se time bavi i od toga živi 26 godina. Njegova firma broji 6 radnika i 300 kooperanata koji ljekovito bilje sakupljaju na teritoriji čitave BiH. 

"Svega 23 odsto potreba farmeceutske industrije se proizvodi ovdje, sve ostalo se uvozi, znači sasvim dovoljan razlog da se može razmišljati o proširenju, da nemamo ograničenja, a da ne govorim o mogućnostima izvoza koje su ogromne. Radim kamilicu na 20 do 30 hektara, radim mentu, matičnjak, bosiljak, tako da na neki način svake godine pokušavamo uvesti nove kooperante i nove kulture, jer kada uvedete samo jednu kulturu novu povećate proizvodnju za 20 do 30 odsto", rekao je Nedeljko Kusturić, vlasnik firme "Prirodno bilje" Banjaluka. 

Republika Srpska nije iskoristila ni 20 odsto potencijala za proizvodnju ljekovitog bilja. Osim proizvodnje, velik potencijal leži i u sakupljanju samoniklog bilja koje raste širom zemlje, kaže ministar poljoprivrede Boris Pašalić, koji je posjetio imanje Kusturića. Kaže da potražnja za ovom kulturom raste i na domaćem i na stranom tržištu, a da Vlada kroz podsticaje tu granu i podržava. 

"Ove godine smo definisali nove mjere, prije svega kada je u pitanju organska proizvodnja ljekovitog bilja gdje smo obezbijedili dodatna sredstva po hektaru za tu proizvodnju, tako da naši proizvođači mogu da računaju na 600 maraka po hektaru za svaku od kultura koju gaje na način koji je usaglašen sa uzgojem organske proizvodnje", istakao je Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske. 

Proizvođači ljekovitog bilja mogu da ostvare sve podsticaje i subvencije koje imaju i svi drugi poljoprivrednici, kaže ministar Pašalić. To je podrška za nabavku mehanizacije, regresirani dizel, osiguranje usjeva i slično.