Gradiška

Obilježavanje 28 godina od egzodusa Srba iz zapadne Slavonije

  • Извор: СРНА
  • 01.05.2023. 09:30

U Gradišci će danas biti obilježeno 28 godina od egzodusa Srba iz zapadne Slavonije u hrvatskoj akciji "Bljesak", u kojoj su poginula 263 lica srpske nacionalnosti, od kojih 107 civila među kojima i 12 djece.

Kod Spomen-obilježja poginulim srpskim civilima i vojnicima iz zapadne Slavonije, biće služen parastos i položeni vijenci.

Obilježavanju egzodusa Srba iz zapadne Slavonije prisustvovađe danas i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

Iz Zapadne Slavonije je na današnji dan prije 28 godina u hrvatskoj zločinačkoj akciji "Bljesak" za samo 36 sati protjerano 15.000 Srba, a ubijeno 283, saopštio je Dokumentaciono-informativni centar "Veritas".

Hrvatske oružane snage su pod kodnim nazivom "Bljesak" 1. maja 1995. godine izvršile agresiju na srpsku oblast Zapadna Slavonija, u sastavu Republike Srpska Krajine, u vrijeme kada je ova oblast bila pod zaštitom UN /UNCRO - Sektor "Zapad"/.

Protiv zapadnoslavonskih Srba, odnosno oko 15.000 žitelja i oko 4.000 vojnika, krenulo je više od 16.000 pripadnika hrvatskih oružanih snaga.

Vulić: Teško onom koga brani Ambasada SAD u BiH i njeno osoblje

Vulić: Teško onom koga brani Ambasada SAD u BiH i njeno osoblje

Zaštitne snage UN, na vrijeme upozorene od hrvatskih generala, povukle su se na bezbjedna mjesta, prepuštajući "štićenike" na milost i nemilost agresoru, podsjetili su iz "Veritasa".

Sjećajući se Jasenovca iz 1941. i Pakračke Poljane iz 1991. godine, narod Zapadne Slavonije krenuo je u egzodus prema Republici Srpskoj.

Na putu prema "mostu spasa" na rijeci Savi, sustizale su ih avionske bombe, maljutke iz helikoptera, topovske granate i snajperski meci, a ranjenici su klani ili gaženi tenkovskim gusjenicama.

U ovoj akciji su, prema "Veritasovim" podacima, poginule i nestale 283 osobe, uključujući 114 civila /40 odsto/, a među žrtvama je 56 žena /20 odsto/, osam djece do 14 godina /tri odsto/ i i 75 osoba starijih od 60 godina /27 odsto/.

Od ukupnog broja žrtava, do sada je rasvijetljena sudbina 172 osoba ili 61 odsto, dok se 111 osoba ili 39 odsto vodi kao nestalo, među njima je 48 civila, uključujući 22 žene.

Hrvatski sabor izglasao zakon:

Hrvatski sabor izglasao zakon: "Za dom spremni" će se kažnjavati do 4.000 evra

Od posmrtnih ostataka 148 žrtava iz grupnih grobnica, do sada ih je 120 identifikovano.

U napadu je zarobljeno oko 1.450 pripadnika Srpske vojske Krajine, većina na prevaru uz pomoć zaštitnih snaga UN, od kojih su mnogi prošli teška psihička i fizička maltretiranja u Bjelovaru i Varaždinu.

Civili koji nisu mogli ili nisu željeli napustiti svoja ognjišta, smješteni su u logore za civile, a za to vrijeme pravoslavni hramovi i srpska imanja su opljačkana, opustošena i uništena.

Uskoro su i ovi civili, uz pomoć zaštitnih snaga UN i humanitarnih organizacija, preveženi u Srpsku i Srbiju, od kojih se do sada vratilo tek oko 1.500 ljudi, uglavnom starije dobi, dok su se ostali rasuli po cijelom svijetu.

Iz "Veritasa" su ukazali da je pred nacionalnim pravosuđima Hrvatske, Srbije i BiH, protiv pripadnika hrvatskih oružanih snaga pokrenuto nekoliko krivičnih postupaka za zločine nad Srbima u toj akciji, koji nisu odmakli dalje od predkrivične faze.

Hrvatski sudovi su osudili veliki broj zarobljenih Srba na dugogodišnje kazne zatvora za razne ratne zločine, koje su izdržavali u zloglasnom zatvoru Lepoglava, a nekoliko desetina zarobljenika prošlo je višegodišnje specijalne torture zloglasne Lore u Splitu.

Savjet bezbjednosti UN Rezolucijom 994 od 17. maja 1995. godine od Hrvatske je zatražio da povuče svoje snage iz zone pod zaštitom UN, a od sukobljenih strana da se povuku iz zone razdvajanja uspostavljene Zagrebačkim sporazumom o primirju iz 1994. godine.

Hrvatska: Do 4.000 evra kazna za simbole i pozdrave koji podstiču mržnju

Hrvatska: Do 4.000 evra kazna za simbole i pozdrave koji podstiču mržnju

"Veritas" napominje da je Hrvatska ignorisala ovu rezoluciju, jer nije imala ultimativan karakter niti je propisivala kaznene mjere za neispunjavanje obaveza.

Sve ove činjenice bile su poznate i Haškom tužilaštvu, koje nikada nije otvorilo intenzivnu istragu za zločine u toj akciji, kao što Hrvatskoj ni Savjet bezbjednosti nikada nije uveo kaznene sankcije zato što je kao članica UN izvršila agresiju upravo na zaštićenu zonu organizacije kojoj je i sama pripadala.

Iz Tužilaštva BiH je u avgustu 2021. godine u Hrvatsku upućena zamolnica o ustupanju krivičnog gonjenja protiv 14 hrvatskih komandanata koji su učestvovali u akciji "Bljesak", inicirano krivičnim prijavama Centra javne bezbjednosti Banjaluka iz 2006. i 2007. godine.

Tu zamolnicu je Vlada Hrvatske odbila po hitnom postupku uz obrazloženje da "dokumentacija i materijal koji su dostavljeni ne daju nikakav osnov za postupanje pravosudnih tijela u Hrvatskoj", podsjeća se u saopštenju.

Dodik: Hrvatska vojska je ovdje nesumnjivo gubitnička

Dodik: Hrvatska vojska je ovdje nesumnjivo gubitnička

S druge strane, u martu 2020. godine na zagrebačkom Županijskom sudu, nakon višegodišnjeg postupka, nepravosnažno su u odsustvu osuđeni Milan Martić, predsjednik Republike Srpske Krajine, na sedam godina zatvora, i Milan Čeleketić, komandant Srpske vojske Krajine, na 20 godina zatvora.

Martić i Čelektić su osuđeni zbog "osvetničkog raketiranja hrvatskih gradova /Zagreba i Karlovca/ nakon vojno-redarstvene akcije Bljesak", iako su ispaljivanje raketa naredili u toku izvođenja hrvatske agresije i kao upozorenje agresorima da obustave napad na srpsku oblast pod zaštitom UN.

Pratite nas i putem Vibera

Тагови: