Analiza američkih medija

Bajden želi rat sa Kinom

  • Izvor: ATV
  • 07.08.2022.12:40

Ovosedmična posjeta predsjednice Zastupničkog doma američkog Kongresa Nensi Pelosi Tajvanu dovela je do značajne eskalacije američkog sukoba s Kinom i uzrokovala najveću vojnu krizu u Tajvanskom moreuzu u gotovo cijelom vijeku.

Na ovaj način je novinar Andre Damon, urednik na portalu “World Socialist Web Site” (WSWS), započeo svoj članak u kojem skreće pažnju na posljedice posjete Pelosi Tajvanu te kakva je njena veza s politikom koju administracija američkog predsjednika Džo Bajdena i predstavnici američke Demokratske stranke imaju prema Kini.

Damon je u članku pod naslovom Bajden želi rat s Kinom naznačio da je Tajvan pod vojnom blokadom zbog spomenute posjete, jer Kina izvodi vježbe s bojevom municijom u blizini ostrva, dok su dva kineska nosača aviona isplovila prema Tajvanu u vode u kojima se nalaze američki nosač aviona i druge snage u sastavu američke mornarice.

Usred ove vojne krize, koja bi mogla zasjeniti bijesni rat protiv Rusije u Ukrajini, “nijedna američka medijska ličnost nije ozbiljno pokušala objasniti razloge ili postaviti očito pitanje: Zašto je predsjednica Zastupničkog doma američkog Kongresa posjetila Tajvan uz podršku Bijele kuće?”

Sistematsko uništavanje politike ‘jedna Kina’

Damon smatra da je tvrdnja portparola Bijele kuće Džona Kirbija, koji je komentarisao da posjeta “ne mijenja ništa” u odnosima Sjedinjenih Američkih Država (SAD) s Kinom, apsurdna.

Kaže da su administracije bivših američkih predsjednika Donalda Trampa i sadašnjeg Džo Bajdena identifikovale mjere koje Kina smatra neprihvatljivim kršenjem svog suvereniteta i počele ih provoditi jednu za drugom. Smatra da je u pitanju sistematsko uništavanje politike “jedna Kina” koja je karakterisala odnose između SAD-a i Kine od 1970-ih.

Damon objašnjava da Bajden veoma dobro zna da kada SAD odustane od svog poštovanja politike jedne Kine, što bi bilo jednako priznavanju Tajvana kao nezavisne države, Kina će povratiti ostrvo vojnom silom. Bajden je obećao da će krenuti u rat protiv Kine u slučaju da to učini.

Drugim riječima, Bajdenova administracija radi posao za koji svjesno zna da će dovesti do vojnog sukoba s najmnogoljudnijom zemljom na svijetu. Stoga Bajden želi, de facto ili de jure, zaratiti s Kinom, koju u Vašingtonu smatraju najvećom prijetnjom američkoj globalnoj dominaciji, prenosi Al Džazira.

Damon je potkrijepio svoj zaključak brojnim izjavama i stajalištima američke administracije, uključujući izjavu američkog državnog sekretara Blinkena, koji je u martu prošle godine izjavio da je Bajden naložio “Ministarstvu odbrane da Kinu posmatra kao brzorastući izazov s kojim se suočava.” “Kina je jedina zemlja s ekonomskom, diplomatskom, vojnom i tehnološkom moći koja može ozbiljno ugroziti stabilan i otvoren međunarodni poredak“, dodao je Blinken.

Politika provociranja Kine

Geopolitičke motive SAD-a za rat s Kinom iznio je Elbridge Colby, koji je igrao ključnu ulogu u postavljanju američke odbrambene strategije za 2018. godinu, koji je u utorak na Twitteru objavio da sukob s Kinom oko Tajvana “ima smisla u svrhu postizanja konkretnih ekonomskih interesa Amerikanaca”.

Kolbi je upozorio na budućnost u kojoj će Kina kontrolisati više od 50 posto globalnog BDP-a ako se njena vojna moć ne obuzda. Predvidio je da će Kina postati središte globalne ekonomije i dominirati njome, te da će njena valuta postati dominantna valuta u svijetu.

U svojoj knjizi ‘Strategija poricanja‘ (The Strategy of Denial) iz 2021. godine, Colby takođe zagovara politiku poticanja Kine na poduzimanje vojnih akcija.

S tim u vezi ističe da moralni aspekt nalaže da se agresorom smatra onaj ko je započeo rat, stoga on “snosi najveći dio moralne odgovornosti” u ratu.

Autor članka komentariše kako je jasno da Amerika nastoji identifikovati sve kineske “crvene linije”, preći ih, a zatim se kasnije pretvarati da je iznenađena kada Kina odgovori vojnom akcijom.

Kaže da je Bidenov plan za suludi rat i ubistva podržao cijeli američki politički establišment.

Zaključuje da su geopolitički ciljevi SAD-a samo jedan od razloga za ulazak u rat s Kinom. Suočena s nekontrolisanom medicinskom, ekonomskom i socijalnom krizom, američka vladajuća klasa želi koristiti vojni sukob kao sredstvo za garantovanje “nacionalnog jedinstva” zemlje.

Crvena linija

SAD najavile vojne vežbe

U međuvremenu dok Kina održava vojne vježbe,  i Sjedinjene Američke Države su najavile vojne vježbe blizu Kine u potezu koji će dodatno zaoštriti odnose dvije sile.

SAD učestvovaće u zajedničkoj vojnoj vežbi s Indijom manje od 100 kilometara od sporne granice te zemlje s Kinom.

Vojne vježbe održaće se sredinom oktobra na nadmorskoj visini od oko 3.000 metara u Auliju u indijskoj državi Utarakand i biće usredsređene na obuku ratovanja na velikim visinama, prema višem oficiru indijske vojske koji je upućen u to pitanje. Auli je udaljen oko 95 kilometara od Linije stvarne kontrole (LAC), negostoljubivog komada zemlje na kojem je grubo označena sporna granica između Indije i Kine. Vježbe će se održati u sklopu 18. godišnje zajedničke vježbe poznate pod nazivom "Yudh Abhyas" ili "Ratna praksa".

Odnosi između Indije i Kine zategnuti su otkako je u krvavom sukobu njihovih vojnika na Himalaji u junu 2020. poginulo najmanje 20 indijskih vojnika i četiri kineska vojnika, prenosi b92.

SAD upozoravaju pacifička ostrva da se "bore" protiv nasilnih režima

Visoki američki diplomata upozorio je pacifička ostrva na novu borbu protiv "nasilnih režima gladnih vlasti" tokom posjete Solomonskim ostrvima. Zamjenica američkog državnog sekretara Vendi Šerman rekla je da nova grupa svjetskih lidera oživljava "propale" ideje o upotrebi sile.

Šerman je rekao da su "neki širom svijeta" zaboravili cijenu rata ili ignorišu lekcije iz prošlosti. Ona se obrušila na "lidere koji vjeruju da su prinuda, pritisak i nasilje alati koji se mogu nekažnjeno koristiti", ne navodeći nijedan.

Tagovi: