Francuski predsednik Emanuel Makron zatražio je od Ruande da oproste Francuskoj ulogu u genocidu u Ruandi 1994. godine u kojem je život izgubilo oko 800.000 pripadnika Tutsija i Hutusa.
Govoreći na spomen obilježju genocida u glavnom gradu Ruande Kigaliju, rekao je da Francuska nosi određenu odgovornost zbog svega što se izdešavalo, ali da nije bila saučesnik u ubistvima. Predsjednik Ruande zahvalio se na njegovom govoru.
- Njegove riječi bile su nešto vrijednije od izvinjenja. One su bile istina. Ovo je čin ogromne hrabrosti- rekao je predsjednik Pol Kagame .
U martu je francuska stručna komisija utvrdila da Francuska koja je u vrijeme genocida u Ruandi bila pod vođstvom pokojnog predsjednika Fransoa Miterana nosi veliku odgovornost za genocid, ali da nije bila saučesnik. U izvještaju se navodi da je Francuska bila "slijepa" u trenucima dok su trajale pripreme za genocid.
- Samo oni koji su preživjeli tu noć mogu da nam oproste. Ovim putem ponizno i sa poštovanjem stojim danas uz vas, prepoznajem veliki obim naših odgovornosti za sve što se desilo- rekao je Makron u govoru na spomen obilježju gdje je sahranjeno više od 250.000 žrtava.
Elita Hutu vladala je Ruandom kada se dogodio genocid, u periodu od aprila do juna 1994. godine, ali ih je kasnije zbacio Ruandski patriotski front (RPF) kojim upravlja sadašnji predsjednik Pol Kagme.
U periodu kada se pripremao genocid bivši francuski predsednik Miteran je imao bliske veze sa bivšim ruandskim predsjednikom Žuvenalom Habijarimanom.
- Ubice koje su vrebale po močvarama, brdima i crkvama nisu imale lice Francuske. Francuska nije bila saučesnik. Ali 1994. godine Francuska nije razumjela da je, želeći da blokira regionalni sukob ili građanski rat, de facto stala uz genocidni režim- dodao je predsjednik Makron, prenosi BBC.
Sukob koji je prerastao u genocid eskalirao je obaranjem aviona 6. aprila 1994.godine. UN su 22. juna odobrili razmještanje francuskih snaga u jugozapadnoj Ruandi, u takozvanoj operaciji Tirkiz. Ta misija je bila kontroverzna: francuska humanitarna zona spasila je neke potencijalne žrtve od ubica, ali kasnije su se pojavile optužbe da je francuska pomoć stigla prekasno i da su se neke ubice uspjele da se sakriju u toj zoni.
Tek 2015. godine, tadašnji predsjednik Fransoa Oland objavio je da će arhiva Ruande biti deklasifikovana, ali dvije godine kasnije, nakon štosu istražitelji tražili dozvolu da ih prouče, francuski Ustavni savjet presudio je da one treba da ostanu u tajnosti. Sadašnji predsjednik Emanuel Makron pokrenuo je novu istragu i omogućio stručnjacima da proučavaju francuske službene dosijee iz tog vremena.
.webp)
