Zbog opasnosti od zloupotrebe jedinstvenog matičnog broja (JMBG) te radi zaštite ličnih podataka građana u BiH će se zakonom u skorijoj budućnosti morati riješiti to pitanje, kao što je to riješeno i u Hrvatskoj nakon njenog ulaska u Evropsku uniju, uvođenjem Jedinstvenog identifikacionog broja.
Prije nešto više od četiri godine građani BiH suočavali su se s velikim problemom - nemogućnošću da za svoju novorođenu djecu dobiju Jedinstveni matični broj. Zbog toga su organizirani višednevni protesti ispred zgrade Parlamentarne skupštine BiH u Sarajevu.
Iako je problem naknadno riješen, postoje indicije da će BiH na svom putu ka Evropskoj uniji morati prilagoditi zakon o JMBG-u radi zaštite ličnih podataka građana i uvesti Osobni/Lični identifikacioni broj (OIB).
Kako su za Klix.ba saopštili iz Ministarstva civilnih poslova BiH, problematika vezana za OIB nije u nadležnosti države, već entiteta te će njima biti ostavljeno da riješe pitanje eventualnog bh. OIB-a.
"Kod ovog pitanja treba imati u vidu da je JMBG uveden u bivšoj SFRJ kao instrument humane evidencije građana kao individua s ciljem njihove bezbjednosti. S druge strane, OIB je tvorevina Evropske unije i nekih drugih savremenih demokratija koje čovjeka posmatraju s drugog aspekta, prevashodno kao poreskog obveznika. OIB je instrument kojim države koje su ga uvele evidentiraju svoje poreske obveznike. U Bosni i Hercegovini direktni porezi su u nadležnosti entiteta, a indirektni u nadležnosti države", kazali su iz Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine za Klix.ba.
Idntifikacioni broj građana, vezan prije svega za poreske obaveze, koji neće sadržavati lične podatke, biće ostavljen entitetima na eventualno uvođenje.
"Biće na entitetima da riješe pitanje OIB-a. Hrvatska je OIB-om zamijenila JMBG, a Slovenija je opet imala istu namjeru, ali je odustala, jer joj se učinilo preskupim pa je uvela OIB i zadržala JMBG. Biće interesantno vidjeti šta će uraditi Srbija, Crna Gora i Makedonija. Nije moguće JMBG-om zamijeniti OIB jer prema zakonodavstvu EU poreski broj građanina ne može imati više od 12 cifri", zaključuju iz Ministarstva te napominju da JMBG nije predmet zakonodavstva EU.
U susjednoj Hrvatskoj za razliku od dosadašnjeg jedinstvenog matičnog broja (JMBG), koji se sastoji od 13 cifri, ili matičnog broja poslovnog subjekta, koji ih ima sedam, uveden je OIB (osobni/lični identifikacijski broj) sa 11 cifri, i to 10 do kojih se dolazi slučajnim odabirom i jedne koja služi kao kontrolni broj.
Uslovi EU, ali i međunarodni propisi nalažu da se zaštite lični podaci građana i da se uvede jedinstvena identifikacija koja broj cifri u identifikacijskom broju ograničava na 12.
