Na oglednim parcelama kukuruza na području Prijedora, Kozarske Dubice i Novog Grada ove godine prvi put je primijećeno prisustvo štetočine - kukuruzne zlatice.

Rukovodilac područne jedinice resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske Danijel Egić rekao je Srni da je kukuruzna zlatica štetočina koja može da izazove značajne ekonomske štete.

"Ova štetočina je prenesena iz Amerike devedesetih godina prošlog vijeka i registrovana je prvo na području opštine Surčin kod Beograda, a potom se proširila u skoro sve krajeve Republike Srpske", rekao je Egić.

On kaže da štetočina polaže jaja u zemljištu na dubini od 15 do 30 centimetara, a larva, koja se izliježe u proljeće, hrani se korijenom kukuruza, što za posljedicu ima polijeganje stabljike.

"Krajem jula pojavljuju se odrasle jedinke koje se na početku hrane listovima kukuruza, a zatim i svilom, što ometa uspješnu i pravilnu oplodnju i dolazi do `krezavosti` klipova", rekao je Egić.

On kaže da štetočina tokom jedne godine može da se proširi 10 kilometara, te da u Americi, gdje se kukuruz gaji u monokulturi, uzrokuje značajne ekonomske štete od 50 do 60 odsto.

Kada je u pitanju zaštita, kaže Egić, preporuke su isključivo "plodored", jer će larva ukoliko nema korijena kukuruza uginuti, s obzirom da se ne hrani drugom hranom.

"Agrotehničke mjere koje smanjuju prag štetnosti su ranija sjetva kako bi biljka razvila dovoljno jak korijen koji se može oduprijeti napadu štetočine i sjetva ranih hibrida na čiju oplodnju zlatica neće moći da utiče", rekao je Egić.

On je rekao da su hemijske mjere - tretiranje insekticidima, koji se tokom sjetve inkorporiraju u zemljište, neisplative.

Egić kaže da je na području prijedorske regije jači napad kukruzne zlatice na poljima u Prijedoru i Drakseniću i Gradini u Kozarskoj Dubici, dok je slabijeg intenziteta u Novom Gradu.