Banjaluka je na dobrom putu da zvanično postane zeleni grad, optimistican je gradonačelnik, sve dok se ugleda na gradove i zemlje u okruženju. Slovenija i Austrija i njihove prestonice uspješno su pomirile urbanizam i zelenilo, a iste želje gaji i Banjaluka.

Sama volja ipak nije dovoljna, i da je lako- nije, priznaje Radojičić.

"Intenzivna izgradnja početkom dvadeset i prvog vijeka ugrozila je i naše zelenilo i drvorede i sad je potrebno postepeno i plansko vraćanje onome što Banjaluku karakteriše već decenijama", kazao je Igor Radojičić, gradonačelnik Banjaluke.

Najteže je bilo početi, kažu gradski oci, ali to je obavljeno. Svjetlo dana ugledalo je 150 mladih sadnica širom grada. Radovima tu ipak nije kraj, tvrde Slovenci i Austrijanci, jer status zelenog grada znači mnogo više. Gradskim vlastima poručuju:  “Ako ćete slijediti naš primjer, regulišite odvoz smeća i uredite puteve.”

"Morate imati puno bolje pripremljene projekte, ekonomski opravdane projekte, i to su projekti najviše na području autoputeva, zračnih luka i pomorskih luka, jer vraćaju novac", rekao je Matjaž Vrčko, ministar za infrastrukturu Slovenije.

"Nisu bitne samo strategije na papiru, bitno je i djelovanje. Beč je postao zelen grad i pametni grad jer je prije svega, uključio građane u sam proces, i obezbijedio kvalitetan način života. Isti primjer treba da slijedi i Banjaluka", rekla je Pamela Mulman iz agencije "Beč - pametni grad".

Sve to košta, ali gdje ima rezultata, ima i novca, tvrde u Institutu regiona Evrope. Napredak gradova pomno prate, i nude novac iz fondova. Ipak, ne tek tako. Sve dok se ne usaglase zakoni i praksa na lokalnom ali i republičkom nivou, strategija će, kažu, ostati samo slovo na papiru.