Od kako je sa najvišim ocjenama diplomirao na Poljoprivrednom fakultetu, priča 35-godišnji Banjalučanin koji je želio da ostane anoniman, traži posao, ali bez uspjeha. Nekoliko puta se uvjerio da su konkursi puka formalnost, jer se mjesecima prije raspisivanja zna ko će dobiti radno mjesto.

"Nakon konkursa sam vidio da su informacije koje sam ja imao bile tačne, u tom momentu se osjećate potpuno bespomoćno. Politička pripadnost otvara vrata, a politička nepripadnost zatvara vrata, budući da ja nisam politički aktivan niti to želim, ja prosto ne mogu već pet godina da nađem posao", kaže anonimni Banjalučanin.

Da je korupcija takoreći ozakonjena i da partijska podobnost u Srpskoj vrijedi više od diplome i svih vještina zajedno, tvrdi i Srđan Blagovčanin iz Transparensi internešenela. Korupcija se vidljivo dešava na najvišem nivou, što BIH konstantno sputava u razvoju.

"U situaciji u kojoj korupcija ide do samog vrha vlasti gotovo sve institucije u državi kontrolišu ekonomske tokove, javna preduzeća u kojima je partijska pripadnost jedini način da dobijete nekakvu poziciju, čelnu poziciju ne moćete očekivati iskorak u borbi protiv korupcije, jer je interes tih elita da se ništa ne promijeni izuzetno snažan", naglasio je Srđan Blagovčanin iz Transparensi internešenela.

Na moguću korupciju upravo u javnom sektoru najviše je ukazivao glavni revizor Duško Šnjegota. To što će se ubuduće Glavna služba za reviziju, na čijem je čelu, najvjerovatnije finansirati na trezorski način, moglo bi da, kaže, poljulja temelj revizije - nezavisnost.

"Bilo koja smetnja u smislu onemogućavanja prava i mogućnosti revizije da provodi svoj mandat i da ima sredstva da to uradi, naravno, povlači pitanje njene funkcionalnosti. Ovdje nema nikakve dileme da se ovim narušava princip nezavisnosti", kazao je Duško Šnjegota, glavni revizor u Glavnoj službi za reviziju javnog sektora RS.

Iz američkog predstavništva koje je i organizator konferencije stiže provjeren recept protiv korupcije, a to su drakonske novčane kazne koje bi, kažu, što prije trebalo početi primjenjivati i kod nas.

"Za dobijanje posla vrijednog 100 hiljada dolara, data je provizija od 10 hiljada. Kada je slučaj razotkriven kazna je bila dva miliona dolara, što je daleko više od sklopljenog posla. Američke firme ma gdje da posluju obavezne su da poštuju zakon o spriječavanju korupcije", izjavio je Edvard Galager, direktor banjalučkog predstavništva američke ambasade u BiH.

Korupcija obeshrabruje investore, podstiče sivu ekonomiju, smanjuje prihode države, povećava troškove i koči razvoj. Međutim dokle god se o korupciji samo deklarativno govori, još dugo nikavih pomaka neće ni biti.

Pogledajte prilog iz Centralnih ATV vijesti!