Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović ocijenila je da je djelovanje predstavnika Saveza za promjene na nivou BiH štetno, jer urušavaju interese Srpske na unutrašnjem i međunarodnom planu.

Cvijanovićeva je naglasila da su na unutrašnjem planu radili na finansijskim i institucionalnim blokadama, ali bezuspješno, zatim lažnim pričama o "diktaturi" u Srpskoj i o navodnim paravojnim formacijama i prijetnjama.

Ona je dodala da je druga dimenzija djelovanja da na međunarodnom planu zatvore sva vrata Republici Srpskoj i da pričaju kako je loše i pogrešno sve što se dešava u Banjaluci.

Prema njenim riječima, dovoljno je strašno što je jedan od ministara u Savjetu ministara kontaktirao sa kolegom iz Vlade Austrije s ciljem da spriječi koalicionog partnera da dođe na obilježavanje Dana Republike Srpske i da daje legitimitet tom danu.

"U tridesetminutnom sastanku sa važnim ljudima u Briselu isti taj ministar uspio je 17 puta da spomene /predsjednika Srpske/ Milorada Dodika i kaže da je on /Dodik/ problem. Ako sve što tamo elaborirate svedete na to da je Banjaluka problem, da Banjaluka opstruiše, da bi oni u Sarajevu sve uradili ali ne da Banjaluka, a dolazite iz Republike Srpske - za mene je to strašno", rekla je Cvijanovićeva za RTRS.

Premijer Srpske je ocijenila zabrinjavajućim i izjave ministra bezbjednosti u Savjetu ministara Dragana Mektića da se plaši da se "u Srpskoj ne dogodi Kosovska Mitrovica, jer je sljedeći korak nekakvo ubisvto" i poziv predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću da to ne dozvoli, kao i prošlogodišnji zahtjev Srbiji da privede predsjednika Srpske.

Cvijanovićeva je rekla da nema namjeru da komentariše ministra Mektića, jer je on "portparol koji pokušava da objašnjava šta je ko rekao".

"Predsjednik Vučić je rekao ono što je rekao /da je iz Sarajeva zatraženo od Srbije privođenje predsjednika Dodika/ i to je tako. U Republici Srpskoj se u ono što kaže predsjednik Vučić vjeruje i tačno je to što je on rekao. Opozicija u Republici Srpskoj je u svojim napori da se Milorad Dodik skloni sa političke scene, kriminalizuje, učini faktorom destabilnosti... i to je bila jedna od radnji koju su oni željeli da se desi. Poruke tog tipa ne doprinose ničemu u BiH, niti na regionalnom planu", upozorava Cvijanovićeva.

Ona je konstatovala da to znači da su porušene sve moralne i političke barijere i da su u stanju svašta da urade samo da nanesu štetu političkom protivniku, a ne vode računa koju to štetu prouzrokuju Republici Srpskoj.

Ona je istakla da su i lažne vijesti na internetu, poput vijesti o sinu predsjednika Srpske na lažnom "Fejsbuk" profilu sarajevskog novinara Senada Hadžifejzovića, samo početak takve vrste djelovanja, za koju, nažalost, ne postoji sankcija.

"Strašno je da se mogu podmetati stvari i još strašnije je da je to najava jedne izborne kampanje koju će raditi opozicija, a to je da treba da se ocrne, uništavaju članovi porodica, djeca, prijatelji. Jadna je politika koja se time pokušava pozicionirati kao politika koja nešto nudi. To je destruktivna politika", poručila je Cvijanovićeva.

Ona je podsjetila na reagovanje opozicije, koje je bilo sinhronizovano sa pojedinim predstavnicima međunarodne zajednice, na donošenje Zakona o javnom redu i miru kojim je internet prostor definisan kao javni prostor, kada su tvrdili da je to napad na slobodu govora.

"Istovremeno dok se ta galama dešavala ovdje, ministri unutrašnjih poslova zemalja Evropske unije donosili su vrlo važne akte na koji način strože kontrolisati javni prostor, koji je internet prostor, i kako suzbijati i sankcionisati određene pojave", napomenula je Cvijanovićeva.

Premijer Srpske je naglasila da mnoge države formiraju određena tijela za suprotstavljanje lažnim vijestima, ali da se pokušaji Srpske u tom smislu karakterišu kao nedemokratski i diktatorski s ciljem da se utiša opozicija.

"Opozicije ima više u javnom prostoru nego nas, nego mene koja imam funkciju predsjednika Vlade ili nekog drugog funkcionera", istakla je Cvijanovićeva.

Ona je navela da se, inače, u regiji dešava mnogo problematičnih stvari, iako stranci ne žele, bar javno, o tome da govore, iako bi o tome trebalo pričati.

"Čujem strance koji kažu odgovornost je na domaćim institucijama, liderima i strukturama. Da je ovo normalno okruženje onda bi to bilo tačno, ali je ovo nenormalno okruženje u kojem ne možete da kao domaći političar nosite odgovornost za procese, stranci vam se stalno petljaju u te procese", ističe Cviajnovićeva.

Ona je dodala da svi stranci nisu isti i da ima i onih koji su dobronamjerni, ali i onih koji traže saradnike na domaćem planu koji će pričati njihovu priču, a koja je usmjerena protiv Srpske i čvrste politike.

Cvijanovićeva je upozorila da takvi stranci ne žele jasan stav i stav iza kojeg stoji narod, niti im treba čvrsta politička struktura, već labava da bi mogli njome da upravljaju.

Ona je naglasila da Kancelarija visokog predstavnika /OHR/ nikada nije rješavala krizu, već je uvijek produkovala ili "dolivala ulje na vatru".

"OHR-u po definiciji treba nered i nemir, jer da im treba mir i red onda ne bi radili ono što su radili svih ovih godina, a to je uvijek stvaranje krize", navela je Cvijanovićeva.

Ona je ocijenila da visokom predstavniku u BiH smeta svaki uspjeh EU u BiH, bez obzira što ga u najvećoj mjeri plaćaju članice Unije, te da i Delegaciju EU u BiH smatra velikim konkurentom.

Cvijanovićeva je zaključila da je jasno dokle je došao dvojac - visoki predstavnik i političko Sarajevo, odnosno da se visoki predstavnik ne uzima relevantno, a da je politika u Sarajevu u sukobu na unutrašnjem planu, a na međunarodnom gubi kredibilitet.

Ostati na putu evropskih integracija

Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović ocijenila je da problematizovanje mehanizma koordinacije stvara zastoj u procesu evropskih integracija, u kojem Vlada želi da učestvuje.

Cvijanovićeva je navela da se mehanizam koordinacije problematizuje u Sarajevu, jer nekome to odgovara za izbornu priču ili obračune.

Napominjući da BiH mora zadržati kurs evropskog puta, ona je istakla da tako treba da se ponaša svaki nivo vlasti u skladu sa svojim obavezama i ustavnim nadležnostima, političkim opredjeljenjem i poštujući mehanizam koordinacije.

"Izborna godina sama po sebi nije baš neko produktivno vrijeme, ali kada pogledate šta se dešavalo na nivou BiH ili FBiH, a nije bila izborna godina, ništa im nije išlo od ruke. Niti je radio parlament kako je trebalo, niti su se donosili reformski zakoni. Ono za šta je trebalo mjesec dana, njima je trebalo dvije godine", rekla je Cvijanovićeva za RTRS.

Ona je ponovila da evropski put treba da ostane opredjeljenje političkih struktura, te dodala da EU često šalje signale koji nisu posebno pozitivni, ali da ima i pozitivnih poput navođenja godine kada je moguć ulazak dvije države u Uniju.

"Sada ima više ljudi u okviru EU koji bolje razumiju ili se trude da razumiju gdje su deficiti i stvarni problemi i koji su spremni da pobjegnu od imaginacija i stereotipa koji su im nametani godinama, između ostalog, i zbog OHR-a koji je produkovao tu priču i usadio je u sve te strukture", istakla je Cvijanovićeva.

Govoreći o Upitniku Evropske komisije, ona je rekla da je Republika Srpska svoj dio posla odradila i da sada daje doprinos da se dođe do konkretnih rješenja da bi faza koja dolazi mogla da ima relevantne činjenice i da se na osnovu toga temelje buduća postupanja.

(Srna)