Srpska pravoslavna crkva obilježeva danas praznik Preobraženja Gospodnjeg, koji je posvećen sjećanju na događaj Hristovog preobraženja na gori Tavor, kada on najavljuje svoje stradanje i slavu.

Prema Jevanđeljima, Isus je treće godine svoje zemaljske propovijedi na Tavor poveo svoje učenike Petra, Jakova i Jovana i pred njima se pojavio preobražen "sa licem sjajnim kao sunce i haljinama svijetlim kao snijeg".

Preobraženje Gospodnje je u pravoslavlju poznato i kao ljetnje Bogojavljenje, jer su se i tada, kako piše u Jevanđelju, otvorila nebesa i začuo glas Boga Oca - "Ovo je Sin moj ljubezni... njega poslušajte".

Isus, koji se preobrazio na Gori u prisustvu Mojsija i proroka Ilije, najavio je nebesku snagu nove vjere i svoju ulogu Cara nad carevima koja nadilazi starozavjetne zakone i proroke.

Na ikonama Preobraženja, koje se nalaze na svakom ikonostasu pravoslavnih hramova, slika se Gospod Isus Hristos na Gori okružen svjetlošću, sa Ilijom, Mojsijem i trojicom apostola koji uplašeni leže na zemlji.

Preobraženje pada uvijek u vrijeme Gospojinskog posta, pa su zato posne i pravoslavne trpeze.

U velikom broju pravoslavnih hramova u Srbiji, koji je posvećen ovom prazniku, iznosi se i blagosilja novi rod grožđa, koje se prema pravoslavnom srpskom običaju, prvi put jede na ovaj praznik.

U narodu se smatra da je Preobraženje dan kada se posljednji put kupa u rijekama, jer se za ovaj praznik vezuje i smjena godišnjih doba.

Postoji vjerovanje da se o ovom prazniku cjelokupna priroda preobražava pa se kaže - preobražava se i voda i gora.

Svaki praznik i njegovi običaji vezani su i za godišnje doba. Zato se u narodu obično kaže da od Preobraženja uglavnom više nema velikih vrućina.

Na Preobraženje se i nebo, u gluvo doba noći, tri puta preobražava.

Prema vjerovanju, na ovaj dan ne treba spavati preko dana, jer ko danas odspava, preobraziće se, pa će cijele godine biti dremljiv. Nije dobro ni da neko plače, a ni da ljudi cijeli dan provedu u kafani, jer će im kafana preći u naviku i postaće raspikuće.