Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je referendumom u Republici Srpskoj iskazana volja naroda i da nije postojao nijedan problem u vezi sa njegovim održavanjem.

"Referendum je održan u najboljoj atmosferi, gdje je volja naroda iskazana i pretvorena u Zakon o Danu Republike, koji se obilježava 9. januara", rekao je Dodik novinarima u Vučijem dolu povodom izjave visokog predstavnika Valentina Incka da će referendum, održan u Republici Srpskoj, biti centralna tema njegovog izvještaja Savjetu bezbjednosti UN.

Dodik je istakao da, ako Incku nešto smeta, može da priča, ali da njega ionako niko ništa ne pita niti sluša.

"Ima i izvještaj Vlade Republike Srpske tamo /u Savjetu bezbjednosti UN/ i ima ljudi koji uvažavaju i naše viđenje stvari", rekao je Dodik.

On je naveo da je pozvao na razgovor predsjednika SDS-a Vukotu Govedaricu, kao prvog čovjeka opozicione partije koji je nedavno došao na tu dužnost, s namjerom da usaglase ili razmijene stavove o najvažnijim društveno-političkim pitanjima.

Dodik je, povodom izjave Govedarice da još nije odlučio da li će se odazvati pozivu za sastanak i da će o tome biti razgovarano u utorak na sjednici Predsjedništva stranke, istakao da je to naveo i u svom pozivu Govedarici.

"Da li će i koji organi ili neće o tome raspravljati, to je stvar njihove unutrašnje procedure i politike", rekao je Dodik.

Predsjednik Republike Srpske pozvao je Govedaricu da 11. novembra u Palati Srpske razgovaraju o svim pitanjima bitnim za Srpsku i njen narod.

HRAM U VUČIJEM DOLU JE SPOMENIK JEDNE OD VAŽNIJIH BITAKA SRPSKOG NARODA

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas da je novosagrađena spomen-crkva Svetog sveštenomučenika Atinogena u Vučijem dolu, između Bileće i Nikšića, spomenik jedne od važnijih bitaka srpskog naroda za slobodu.

Prisustvujući osveštanju hrama i obilježavanju 140 godina od Vučedolske bitke, Dodik je rekao da su sve srpske bitke ličile jedna na drugu, kao i ova, te da su one bile bitke za slobodu srpskog naroda, za pravo na život, za svoju vjeru i za Srpsku pravoslavnu crkvu /SPC/, a nikada da bi nekome oduzele slobodu.

"Naša sloboda je uvijek duboko vezana za državu, jer tamo gdje imamo državu imamo i slobodu. Kada nismo imali državu imali smo stradanja, Jasenovce i mnoga druga mjesta gdje se duboko stradalo i ginulo", istakao je Dodik.

On je rekao da danas srpski narod živi na različitim mjestima, ali objedinjen u onom što je njegovo, a to je vjera, kultura, jezik, pismo i krsna slava.

"Želim da Vučiji dol, gdje je izgrađen ovako lijep hram, bude mjesto naših budućih okupljanja", rekao je Dodik.

On je dodao da je Republika Srpska određenim sredstvima učestvovala u izgradnji hrama.

"Ne smijemo odustati da branimo naš narod. Moramo ostati okupljeni oko ideje koja nas vodi oko naše institucije koja je najvažniji dio srpskog identiteta, naše SPC", rekao je Dodik.

Predsjednik Srpske je zahvalio vladici budimljansko-nikšićkom Joanikiju na dodijeljenom odlikovanju, medalji Svetog velikomučenika Georgija prvog stepena, ističući da mu ono mnogo znači.

"Mislim da je ovo najbolji način saradnje Crkve koja okuplja narod obilježavanjem istorijskih datuma i izgradnjom hramova, te države i državnih vlasti na svim područjima da i ubuduće gradimo tu sinergiju i jedinstvo koje mora da se prepozna i da postoji", rekao je Dodik.

Uručujući priznanje, vladika Joanikije je zahvalio Dodiku na pomoći pri izgradnji hrama, ali i što je prisustvovao današnjem svesrpskom saboru na Vučijem dolu.

On je poželio Dodiku da Sveti Georgije i dalje štiti njega i Republiku Srpsku i zahvalio mu što ističe svoju odanost i ljubav prema svojoj crkvi i prema Rusiji.

Na Vučijem dolu, između Bileće i Nikšića, danas je osveštana spomen-crkva Svetog sveštenomučenika Atinogena i obilježeno 140 godina od Vučedolske bitke.

Na Vučijem dolu, zaravni oko šest kilometara istočno od Bileće u opštini Nikšić, 1876. godine vodila se odlučujuća bitka između Turaka sa jedne i Crnogoraca i Hercegovaca sa druge strane.

Muhtar-paša povukao se pre nego da je stupio u boj, a njegova vojska imala je ogromne gubitke, preko 3.500 poginulih i ranjenih. U bici je poginuo veliki broj visokih osmanskih oficira i podoficira.

Knjaz Nikola, koji je predvodio crnogorsku i hercegovačku vojsku, poslije bitke je dobio naroda nadimak "car junak". Prema njegovoj naredbi bilo je zabranjeno odrubljivanje glava neprijateljskih vojnika.