Stručnjaci ukazuju da je nerijetko slučaj da nepismena osoba ima bolje rezultate na testovima inteligencije od fakultetskog profesora.

Psiholozi već dugo koriste pojam inteligencija, koju je teško definisati, jer je većina ljudi obično zamijenjuje s pameću iako bi zapravo bilo tačnije govoriti o bistrini.

Stručnjaci ukazuju da je nerijetko slučaj da nepismena osoba ima bolje rezultate na testovima inteligencije od fakultetskog profesora.

Inače, testovi inteligencije uvedeni su u prvoj polovini prošlog vijeka u Americi i riječ je o nizu pitanja klasifikovanih u nekoliko kategorija, piše portal Moj doktor.

Iako često osporavani, testovi se i danas koriste pri upisu na fakultete, pri zapošljavanju...

Odavno je poznato da postoji više vrsta inteligencije, među kojima su prostorna (snalaženje u prostoru), govorna (rječitost, vještina govorništva), matematička (nadarenost za brojke), muzička (talenat za muziku), apstraktna (opšta ili generalna).

Međutim, psiholog Danijel Goleman je u svojoj knjizi 1995. godine uveo novi pojam - emocionalna inteligencija, a riječ je o sposobnosti razumijevanja osjećaja, i svojih i tuđih.

Tačnije, kako kažu psiholozi, radi se o samosvijesti, samomotivaciji i samokontroli.

Istraživanja su pokazala da opšta inteligencija nije nužno povezana s emocionalnom, jer ponekad visoko inteligentnim osobama na vodećim mjestima nedostaje razumijevanja tuđih motiva, nastojanja i težnji, odnosno nedostaje im saosjećanje.

Međutim, saosjećanje se može uvježbati, a psiholozi savjetuju da osoba ne misli da se svijet vrti samo oko nje, osoba mora manje da kritikuje, a češće da hvali, treba da bude iskrena prema sebi i drugima, da izbjegava naređivanje i kontrolisanje i da bude promišljena, po principu "ispeci, pa reci".