"Jugoslavija 2000. godine" bila je tema koja je prije 45 godina zanimala mnoge. Pitanja su bila brojna, a svakako ih je najviše interesovalo kako će da izgleda svijet, kakva se tehnologija može očekivati, što će sve ljudima biti dostpuno...
Temu budućnosti 1969. godine pokrenuo je Stane Stančić, urednik nekadašnje „Borbe“.
Mnogi ugledni stručnjaci i analitičari dali su tada svoje mišljenje o tome kako će Jugoslavija izgledati 2000. godine. Predvidjeli su transplantaciju organa, novi način telekomunikacija, nove medicinske tehnike, ali nisu predvidjeli raspad Jugoslavije.
"Vizija života koji nas čeka nakon tri decenije, a koju će dočekati dvije trećine danas živih Jugoslavena nije zanimljiva samo kao skup atraktivnih pretpostavki, podataka o životnom standardu o kojem danas možemo samo sanjati, već i kao jedna krajnje ozbiljna opomena da je u svakom segmentu života neophodno dugoročno planiranje bez kojeg su mogući mnogi sudbonosni promašaji", navodi se u tekstu koji je prenesen na blogu Yugopapir.
Američki futurolozi svijet su 2000. godine vidjeli kao svijet podijeljen u šest grupa: vidno postindustrijska (s 60 do 200 dolara po stanovniku), u razvoju (s 200 do 600 dolara), zrela industrijska (s 600 do 1500 dolara), visoko industrijska (s 1500 do 4000 dolara), rano postindustrijska (s 4000 do 16000 dolara) i šesta grupa, visoko postindustrijska, s preko 16000 dolara po stanovniku.
Prema proračunu ekonomiste Miloša Sinđića Jugoslavija je u 2.000 godini trabala ostvarivati po 2.520 dolara po stanovniku, tj, bili bismo u grupi visoko industrijalizovanih zemalja.
"U tom slučaju bismo dostigli nivo standarda koji je imala Švedska 1965. godine, a koja danas spada u jednu od najbogatijih zemalja na svijetu. Jugoslavija će kroz trideset godina imati i deset miliona stanovnika više nego danas - oko 30 miliona", navedeno je u tekstu.
Stručnjaci su 1969. godine tvrdili da će se svijet promijeniti i iznijeli su neka svoja predviđanja.
Predvidjeli su novi način komuniciranja, odnosno potpuno nove telekomunikacije, a za 2000. godinu su najavili i nove vrste materijala otporne na visoke temperature.
"Žene će kupovati haljine za jedan dan, za jedno poslijepodne, konzervativniji muškarci i za deceniju, ako tako budu željeli. Nije isključen, iako je do kraja ovog vijeka manje vjerovatan i direktan pristup čovjekovoj memoriji, povećanje ljudskih intelektualnih sposobnosti neposrednim povezivanjem ljudskog mozga s računarima, sve to uz vidno podmlađivanje ili produženje ljudskog vijeka do 150 godina", navodi se u tekstu.
Takođe, istakuta je i kontrola karaktera i intelektualnih procesa. Predviđali su i vještačku inteligenciju kao i vještačku proizvodnju organa.
U 2000. godini, navodi se u tekstu, ljudi će se rađati pomoću jeftinijih, praktičnijih i sigurnijih novih medicinskih tehnika.
Do kraja ovog vijeka moći ćemo birati i pol svoje djece, te zahvaljujući raznim vrstama genetske kontrole uticati na osnovnu konstituciju pojedinaca i da, ako to želimo, promjenimo i pol odrasle osobe.
Zanimljiv je i dio o tome kako ćemo raditi
"Čovjek budućnosti će raditi u danas nezamislivim uslovima. Biće više svjetla. Kada se ljudi budu umorili, moći će se zabaviti i u snu."
Futurolozi su naime mislili da će biti moguće unaprijed programirati san.
"Automatski robne kuće snadbijevaće nas i sintetičkom hranom, te pićima punim proteina, enzima i vitamina", stoji u tekstu.
Među deset, kako to futurolozi nazivaju, dalekih mogućnosti, nalazila se i ona i da će ljudski život biti produžen ne samo na 150 godina, već do besmrtnosti!
Između ostalog, navedeno je da bi došlo i do povećanja kukuruza za pet miliona tona pa bi kukuruz postao strateška sirovina Jugoslavija.
