Zdrava hrana je često i prilično skupa, pa se neminovno postavlja pitanje kako jesti zdravo, a ne potrošiti previše novca.
Vlakna su ključan sastojak za zdravu probavu. Uprkos tome, većina jede od 30 do 40 odsto manje od preporučenog dnevnog unosa, a to je oko 30 grama.
Vlakna produžavaju životni vijek, održavaju zdravlje debelog crijeva, snižavaju holesterol i pomažu u spriječavanju pojave dijabetesa, zatim poboljšavaju probavu, smanjuju rizik od srčanog udara, te olakšavaju mršavljenje.
Dobar izvor vlakana čine integralni hleb, cerealije za doručak, mahunarke, voće i povrće. Upravo se mahunarke nalaze među najjeftinijima, pa tako obrok od pasulja, sočiva, boba, graška ili leblebije, osim što je zdrav, neće vam isprazniti novčanik.
Istraživanja su pokazala da ishrana s visokim udjelom omega-3 masnih kiselina smanje rizik od upala u tijelu. Hrana bogata njima su orasi, laneno ulje i riba poput lososa.
Riba najbogatija omega-3 masnim kiselinama je sardina. Na primjer, sardine na tostu sjajan su doručak ili ručak, a možete ih jesti na salatama ili u tostiranom sendviču.Takođe ih ima u ulju repice, jajima i orasima. Skup losos zamijenite jeftinijom sardinom, a ekstra djevičansko maslinovo ulje uljem od repice.
Štitnoj žljezdi je potreban jod za proizvodnju hormona neophodnih za metaboličke funkcije. Jod se u povećanoj količini nalazi u algama.
Vitamin D je izuetno važan za normalno funkcionisanje organizma. Problem je to što ga većina ljudi nema dovoljno. Naime, vitamin D tijelu treba za apsorpciju kalcijuma, a nedavna studija pokazala je da bismo trebali da se izlažemo suncu nekoliko puta nedjeljno po 15 minuta, i to od maja do septembra, da upijemo dovoljnu količinu za zimu.
Osim izlaganjem suncu, tijelo se može opskrbiti vitaminom D i hranom. Namirnice koje ga sadrže su masna riba, orašasti plodovi, no najbolji je izvor besplatan, a to je sunce. Stoga, ne propustite, kada vremenske prilike dopuštaju, barem 15 minuta prošetati se, a da biste apsorbovali što više vitamina D, izložite lice, vrat, ramena i podlaktice, najbolje u ranih jutarnjim i kasnim popodnevnim satima.
Procjenjuje se da 90 odsto žena od 50 do 70 godina, kao i jedna trećina starijih od 19 godina nema adekvatan unos kalcijuma. Kalcijum doprinosi zdravlju kostiju i zuba, a prenizak unos povezan je s osteoporozom.
Najbolji izvori kalcijuma su mliječni proizvodi, a najisplativije je mlijeko, susam i zeleno lisnato povrće poput kelja i spanaća.
