Najčešći razlog koji se isprječi u procesu legalizacije bespravno izgrađenih objekata u Republici Srpskoj su nerješeni imovinsko pravni odnosi – poručuju iz resornog ministarstva. Iako je Vlada već nekoliko puta produžavala rok za legalizaciju, ovaj put kažu kraj maja je posljednji rok.

“Prilikom donošenja zakona uređenja prostora i građenja koji je jednoglasno usvojen u parlamentu RS, datum 24. maj je određen kao krajnji rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju bespravno sagrađenih objekata. U ovom momentu s obzirom da taj rok još teče, nemamo preciznih inf. koliko je tih zahtjeva", rekla je ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, Srebrenka Golić.

Jedan od glavnih problema su i sudski procesi koji traju godinama. Prema podacima Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju procjenjuje se da u Srpskoj postoji oko 85. 000 bespravno sagrađenih objekata.Najviše ih je u Banjaluci. Tačnih podataka nema, ali prema vršenim analizama procjenjuje se da ih je blizu 20. 000 hiljada.

“Ukoliko rok ne bude pomjeran mi ćemo morati ulaziti u fazu rušenja objekata, u fazu kad iscrpimo sve mogućnosti, a to znači da ljudi koji su podnijeli zahtjev, a da ne ispunjavaju uslove po zakonu budu odbijeni i njihova rješenja kada budu konačna i pravosnažna mi ćemo morati te objekte da uklanjamo, tu nema dileme. Ja mislim da je produžavanje te agonije iz godine u godinu i stalno u okvirima 4-5 godina ničemu ne vodi, već podstrekavamo jedan dio bespravne gradnje", rekao je Slobodan Gavranović, gradonačelnik Banjaluke.

U prilog tome govore i analize stručnjaka. Od podnošenja zahtjeva za proces legalizacije do njegove realizacije, sa svom potrebnom dokumentacijom čeka se najviše tri mjeseca. Kao jedan od mogućih razloga neprijavljivanja bespravno sagrađenih objekata, stručnjaci navode i i novi cjenovnik obračuna kvadratnog metra.

“Nema razlike u samoj cijeni trenutno, da li je taj objekat pored Boske ili negdje na vrhu Lauša, cijena je manje više ista, razlika je samo u nekoj renti, to je nekih 20 % ne više”, smatra arhitekta, Dragan Čapara.

Prema zakonu, neće se moći legalizovati objekti sagrađene u koritima rijeka, vodnog i plavnog zemljišta kao i zemljišta podložnim klizištima.

Pogledajte prilog iz Centralnih ATV vijesti!