112 godina od tragedije

Pomoću najnovije tehnologije otkrivene misterije Titanika

  • Izvor: Agencije
  • 16.04.2024. 12:13

U aprilu 1912. godine, svijet je svjedočio jednoj od najvećih pomorskih tragedija u istoriji, potonuću giganta među brodovima, Titaniku. Ovom luksuznom i tehnički najnaprednijem brodu svog vremena, koji se smatrao nepotopivim, presudila je santa leda na Atlantiku. Prije tačno 112 godina, na ovaj dan, Titanik je sa sobom odnio više od 1.500 života, a njegova olupina još leži na morskom dnu.

Pomoću nove tehnologije, Titanik sada prima nove goste, ali digitalno. Naime, američki animator Džared Oven postavio je na Jutjubu digitalni prikaz broda iz svakog ugla, tačno onako kako je izgledao prije nego što je isplovio iz Sautemptona prije 112 godina.

Ruska televizija o stanju u BiH: Od Dejtonskog sporazuma do rezolucije o Srebrenici

Ruska televizija o stanju u BiH: Od Dejtonskog sporazuma do rezolucije o Srebrenici

"Ovo je sve dizajnirano rukom, za mene je to nevjerovatno inženjerstvo i majstorstvo" kazao je Oven.

Pri izradi prikaza, Oven se služio brojnim izvorima, uključujući Nešnal Džiografik, "Titanik" izdanjem serije knjiga Hajnes Manual, a nakon toga se oslonio na program za stvaranje 3D sadržaja kako bi oživio sve prikupljene informacije.

Njegov video prikazuje svih 10 Titanikovih paluba, uključujući i palubu čamaca na samom vrhu. Dio razloga manjka čamaca za spasavanje bio je i to što dizajneri nisu htjeli pretrpati palubu broda i time zakloniti pogled na Atlantik putnicima prve klase.

Oven takođe otkriva neke tajne dizajna broda, uključujući malo poznatu činjenicu o četvrtom i poslednjem kultnom dimnjaku s crnim vrhom.


"Koristila su se samo tri dimnjaka, četvrti je dodat samo radi izgleda", kazao je Oven.

Još jedna zanimljiva činjenica je ta da su na Titaniku zapravo postojala dva velika stepeništa, oba ograničena samo na putnike prve klase. Daleko veće i veličanstvenije od njih dvoje bilo je prednje veliko stepenište, koje je krasila zidna ploča od rezbarenog hrasta sa satom u sredini, takođe mjesto gdje se Džek I Rouz susreću u filmskom hitu Džejmsa Kamerona iz 1997. godine.

Ovaj brod krasili su razni luksuzi, kao što su teretana, tereni za skvoš, tursko kupatilo, gimnastička dvorana i prvi ikad bazen na brodu.

"Na skupu 'Srpska te zove' odbraniti najsvetiju tekovinu“

Titanik je bio "Kraljevski poštanski parobrod", što znači da ga je britanska monarhija legalno koristila za prevoz pisama i paketa. Prema podacima Nacionalnog poštanskog muzeja Smitsonian, na brodu je bilo između šest i devet miliona predmeta namenjenih Njujorku.

Sva Titanikova pošta izgubljena je kada je brod potonuo oko 2:20 ujutro, dva sata i 40 minuta nakon udara u santu leda.

Titanikovi ostaci sada leže na morskom dnu oko 350 nautičkih milja od obale Njufaundlenda u Kanadi. Međutim, ova osjetljiva olupina tako brzo propada pod vodom da bi mogla potpuno nestati u sledećih 40 godina.

Pratite nas i putem Vibera

Tagovi:
  • 14:15 Serija: Ko te šiša (R)

    ''Humoristična hrvatska serija 'Ko te šiša' prati Žigmunda, vlasnika staromodnog frizerskog salona 'Salon za gospodu' i Božicu, vlasnicu modernog salona za dame 'Kolet', koji se nalaze jedan prekoputa, na jednom zagrebačkom trgu, a dijeli ih samo kafanica 'Pri Taubeku'.

  • 14:45 Serija: Od jutra do sutra (12+) (R)

    '''' 'Od jutra do sutra' u režiji Mihajla Vukobratovića zapravo je adaptacija argentiske serije 'Uspješni Pelsovi', i prati život iza i ispred kamera omiljenog TV para, Srne i Marka.

  • 15:30 Serija: Krvavo cvijeće (12+)

    Strasna ljubavna priča dvoje pojedinaca.

  • 16:30 Vijesti u 16:30

    Pregled najvažnijih vijesti iz zemlje, regiona i svijeta.

  • 16:50 Centar dana

    Volite popodne? Važno vam je da nakon napornog dana odahnete uz aktuelne teme, zabavu i savim nove i neobične priče iz cijelog svijeta? Uživate u programu koji okuplja interesantne goste i regionalne zvijezde?

  • 18:20 Еmisija: Narod priča

    Autorska putopisno-reportažna emisija novinarke Biljane Stokić, otkriće vam šta srce naroda priča o Srpskoj, o tradiciji i istoriji naših gradova i sela.