- Većina priča iz Drugog svjetskog rata ispričana je iz perspektive žrtava na osnovu istinitih svjedočanstava, ali rijetko vidimo priču djeteta iz koncentracionog logora za koji je rijetko ko čuo, a Jasenovac je bio jedan od najvećih - piše na portalu na početku prikaza filma "Dara iz Jasenovca" reditelja Predraga Gage Antonijevića.

Prikazivanje Antonijevićevog filma počeće u bioskopima širom SAD početkom februara, a pored trke za "Zlatni globus", predstavljaće Srbiju i u trci za 93. nagradu Američke akademije filmske umjetnosti i nauke – "Oskar", u kategoriji za najbolji međunarodni film.

Tekst na portalu goldenglobes.com bavi se istorijskom pozadinom priče ovog filma. Uz razumijevanje za srpske žrtve, u njemu se navodi da je o Jasenovcu, iako je bio jedan od najvećih logora za istrebljenje, u svijetu malo ko čuo.

- Ovim mjestom upravljao je vladajući ustaški režim, Hrvatski revolucionarni pokret, kako su se sami nazivali. Oni su bili ultranacionalistička, fašistička i teroristička grupa koja je obavljala prljave poslove hrvatske vlade, nakon što su Hrvati sklopili pakt sa Hitlerom, brutalno ubijajući i mučeći više Srba, Jevreja i Roma nego u većini drugih koncentracionih logora - navodi se na portalu.

Potresna istorijska saga "Dara iz Jasenovca" na jedinstven način opisuje borbu, hrabrost i stradanja srpskog naroda tokom Drugog svjetskog rata iz perspektive desetogodišnje djevojčice Dare, prenio je "Sputnjik".

Ovu tragičnu priču, napisanu na osnovu istinitih događaja i svjedočenja žrtava rata, gledaoci iz Čikaga, Dalasa, Hjustona, Atlante, Feniksa i drugih većih gradova imaće priliku da pogledaju od 5. februara, a nešto kasnije film će se prikazivati i u Filadelfiji, Detroitu, Indianapolisu, Orlandu, Klivlendu i brojnim drugim metropolama širom SAD.

Film, koji su podržali Vlada Republike Srbije i Filmski centar Srbije, govori o porodici razorenoj smrću i razdvajanjem, od koje ostaju samo desetogodišnja Dara i njen dvogodišnji brat Budo. Dara preuzima na sebe misiju da zaštiti i spasi svog malog brata.

- Reditelj se ne libi da prikaže zločine koji su počinjeni, kao i da skrene pažnju na podatak da su Nijemci tražili od komandanta logora da "očisti" lokalno stanovništvo od Jevreja i Roma, ali ne i od Srba. Na to im je ustaški komandant logora odgovorio da Srbi /i Sloveni uopšte/ potpadaju pod nacističku kategoriju "niže rase" - ističe se na portalu.

- Ovo je prvi igrani film koji razotkriva strahote Jasenovca i rasvetljava besmislene zločine počinjene na štetu stotina hiljada žrtava, od kojih su mnoga bila djeca. I dok film otkriva ove tragedije, na kraju priča priču o preživljavanju i otpornosti, o snazi, hrabrosti i istrajnosti - kaže reditelj Antonijević.

On je ranije za "Sputnjik" istakao da je najvažnije da se priča o tom zlu ispriča konačno i da se ti krici jasenovačkih žrtava koji su 75 godina gušeni čuju što dalje.

Za glumca Igora Đorđevića građenje lika ustaše Ante Vrbana je bilo teško i potresno.

- Smatram da je film "Dara iz Jasenovca" nastao kao uzvišena i ljudska potreba za sećanjem na mnoge žrtve jednog ludila, ispričan narativom pažljivo biranim i režiranim - rekao je Đorđević.

Njegov kolega Marko Janketić igra zloglasnog komandanta logora Jasenovac Maksa Luburića.

- Nemam scenu u kojoj ubijam. Ja dajem naređenja koja drugi izvršavaju. Sećam se da su statisti, Romi koji su svirali, igrali i glumili logoraše, bili zabezeknuti onim što su videjli, a to je gluma. Zamislite kako je to izgledalo u stvarnosti - rekao je Janketić