Istraživači su proučavali uzrok nastanka akni i to kod više od 6.700 ljudi iz šest zemalja Evrope i SAD-a. Analiza je pokazala da mnogo više ljudi koji imaju akne svakodnevno konzumiraju mliječne proizvode od onih bez akni i to čak 48,2 odsto naspram 38,8 posto.

Isto je bilo i sa gaziranim i negaziranim sokovima (35,6 posto prema 31 posto), pecivom i čokoladom (37 posto prema 27,8 posto) kao i ostalim slatkišima (29,7 posto nasuprot 19,1 posto). Studija je takođe otkrila i da 11 odsto populacije koja ima akne konzumira proteine od surutke, ​​u poređenju sa sedam odsto onih bez akni.

I 11,9 odsto ljudi koji imaju akne koriste anaboličke steroide u odnosu na 3,2 odsto drugih. Izloženost zagađivačima i stresu takođe je bila češća među ljudima koji imaju akne, a ti ljudi češće koriste i agresivnije preparate za njegu kože.

Rezultati su odražavali povezanost s aknama, ali ne objašnjavaju detaljnu uzročno-posljedičnu vezu. Studija je predstavljena na sastanku Evropske akademije za dermatologiju i venereologiju (EADV) u Madridu, piše klix.ba.

Autorka studije Brižit Dreno istakla je da su akne jedan od najčešćih razloga zbog kojih ljudi posjećuju dermatologa.

"Veoma je bitno reći da na ozbiljnost i reakciju na liječenje akni mogu uticati unutrašnji i spoljašnji faktori. Ovo istraživanje omogućava da identifikujemo najvažnije faktore koji uslovljavaju nastanak akni prilikom ispitivanja pacijenta i to prije preduzimanja bilo kakvog terapijskog postupka", rekla je Dreno.

Prethodna istraživanja sugerišu da je i pušenje okidač za nastanak akni. Ovo stanje pogađa otprilike jednu od deset osoba širom svijeta i čak 40 odsto odraslih žena.

"Razumijevanje, prepoznavanje i smanjenje uticaja izloženosti važno je za adekvatno kontrolisanje akni, jer može uticati na tok i ozbiljnost akni, kao i na efikasnost liječenja", dodala je ona.