Podrazumijeva se da premijeri i drugi visokopozicionirani državni funkcioneri, dobijaju poklone na institucionalnom nivou. No, da li ste se ikada zapitali šta se dešava sa tim poklonima? Da li ih svi premijeri nose kući, zadržavaju, poklanjaju prijateljima i rođacima ili ne? I da li je uopšte potrebno pokretati to pitanje s obzirom na to da je poklon upravo to - poklon?
Na italijanskoj političkoj sceni očigledno jeste. Nakon poslaničkog pitanja stranke Italia Viva, spisak poklona koje je premijerka primila postao je javan.
Naime, Đorđa Meloni je objavila listu 272 poklona koje je dobila od 22. oktobra 2022. godine, kada je postala premijerka, a nijedan od njih nije zadržala za sebe. Svi se nalaze u Palati Kiđi u jednoj prostoriji koja više liči na neobičan diplomatski muzej nego na institucionalno skladište.
U prosjeku, premijerka je dobila oko devet zvaničnih poklona mjesečno. Tu se nalaze libijski tepisi, nakit iz Uzbekistana, statua Havijera Mileija sa motornom testerom u ruci, alpski šeširi, ajped Volodimira Zelenskog, skejtbord proizveden u Montesilvanu, pa čak i džak pirinča iz Pakistana.
Detaljna lista, sastavljena i čuvana od strane Protokolarnog ureda, objavljena je nakon što je poslanik Frančesko Bonifaci (iz stranke Italia Viva) postavio zvanično pitanje o sudbini poklona namijenjenih premijerki. Zvaničan odgovor ministra za odnose sa parlamentom, Luke Čirijanija, glasio je da pokloni ne pripadaju predsjednici vlade, već administraciji Predsjedništva. Po zakonu, svi pokloni čija vrijednost prelazi 300 evra moraju biti registrovani i sačuvani. Zato Đorđa Meloni ne može da ih ponese kući, iako teoretski može odlučiti da ih izloži na nekoj izložbi ili pokloni u humanitarne svrhe.
Najzanimljiviji pokloni - između tradicije i ironije
Prvi pokloni stigli su iz Indije u novembru 2022, povodom samita G20 na Baliju. Premijer Narendra Modi poklonio je premijerki tradicionalnu odjeću iz Kerale i jedan tepih. Vremenom se kolekcija proširila i sada obuhvata najraznovrsnije predmete: lančić od dijamanata, zlata i citrina od predsjednika Uzbekistana, lanena košulja od rumunskog premijera Čolakua, ručno rađena siva marama sa ljudskim licima koju joj je za 48. rođendan poklonio albanski premijer Еdi Rama. Maramu je napravio lično Rama.
Među poklonima se ističe i statua argentinskog predsjednika Havijera Mileija, sa čuvenom motornom testerom, simbolom njegove predizborne kampanje. Tu su još i male libijske kamile, tekstilna statua givernera regiona Pulja Mikelea Еmilijana, boce mađarskog vina, umjetnički predmeti i dekoracija sa Bliskog istoka. Predsjednik Slovačke je premijerki poklonio minđuše, prsten i kutiju za nakit uz buket cvijeća, Al Sisi joj je poklonio slike, Bahreinski kralj Hamad bin Isa al Kalifa vazu sa cvijećem i radni sto sa crvenom aktovkom u kutiji sa kaišem od zlata i biserima.
Vještački izazvan slučaj?
Nakon objavljivanja spiska, razni mediji su lansirali senzacionalističke naslove: „Blago Đorđe Meloni“, „Premijerkin trezor“, „Tajni sef“. Ali stvarnost, kako to često biva, izgleda sasvim drugačije. Ti pokloni nikada nisu bili u ličnom vlasništvu predsjednice Vlade, niti to mogu biti. Oni pripadaju državi i prema njima se postupa po istoj administrativnoj proceduri koja je važila, ili bi trebalo da važi, i za poklone bivših premijera.
Upravo tu počinje kontra-pitanje koje je najavio Galeaco Binjami, šef poslaničke grupe Braća Italije u Donjem domu: „Čestitamo Đorđi Meloni na objavljivanju spiska. Ne sjećamo se slične transparentnosti u prošlosti. Zato ćemo tražiti da i Renci, Đentiloni i Konte objave svoje spiskove“.
Binjami ističe da bi članovi parlamenta trebalo da znaju da ovi pokloni ne mogu da se nose kući već da se eventualno daju u dobrotvorne svrhe.
Odgovor iz stranke Italia Viva: „Objavite i račune premijerkine kuće“
Ovaj zahtjev je zapalio iskru polemike. Rafaela Paita, šefica grupe Italia Viva u Senatu, reagovala je oštro: „Odlično što je objavljen spisak, ali sada želimo i račune i uplatnice za premijerkinu privatnu kuću. Već smo primijetili neslaganja u objavljenim spiskovima“.
Odgovor Đovanija Speranzona, potpredsjednika poslaničke grupe Braća Italije, nije izostao: „Čemu tolika ljutnja? Možda se senatorka Paita osjetila ugroženom ili zna nešto što mi ne znamo, a vezano je za period kada je Renci bio premijer“. Ova diskusija još jednom pokazuje kako čak i naizgled sporedna tema, jedan spisak poklona, može postati oružje u političkoj borbi.
Polovična transparentnost?
Treba reći da spisak, iako detaljan, nije javno dostupan u punom smislu te riječi - deponovan je u kabinetu Predsjedništva vlade i mogu ga vidjeti poslanici, ali nije direktno dostupan građanima. Takav izbor izazvao je sumnje u iskrenu namjeru „potpune transparentnosti“.
Soba sa poklonima u Palati Kiđi danas je simbol dvije Italije koje se suočavaju - sa jedne strane institucionalna formalnost, koja precizno bilježi svaki poklon, a sa druge strane su sumnjičavost i polemika, gdje svaki predmet može postati oružje ili argument za sukob.
U međuvremenu, inventar Đorđe Meloni je objavljen. Ali prava transparentnost, ako treba da postoji, mora važiti za sve. Pa i za one koji su Palatu Kiđi već napustili.
