Mnogi vjeruju da inteligencija dolazi iz rješavanja kompleksnih zadataka poput sudoku-a ili partije šaha. Međutim, nova istraživanja pokazuju da postoji jedan svakodnevni, gotovo neprimjetan običaj koji je karakterističan za izuzetno inteligentne ljude – i većina ga praktikuje nesvjesno.
Umjesto logičkih igara, osobe sa izraženom inteligencijom često imaju naviku da duboko razmišljaju o svakodnevnim stvarima. To uključuje analiziranje situacija, preispitivanje odluka i traženje skrivenih značenja u običnim razgovorima. Ova mentalna aktivnost se ne dešava u tišini biblioteke, već dok peru sudove, šetaju ili čekaju autobus.
Dok sudoku i šah razvijaju određene delove mozga, duboko razmišljanje podstiče cjelokupnu kognitivnu fleksibilnost. Ljudi koji redovno razmatraju različite perspektive, postavljaju pitanja i traže uzroke i posledice, razvijaju sposobnost kritičkog mišljenja, kreativnosti i emocionalne inteligencije, piše Krstarica.
Ako često razmišljate o tome zašto se neko ponaša na određeni način, kako bi se situacija mogla drugačije riješiti, ili vam se u glavi vrti hiljadu scenarija – vjerovatno posjedujete ovu osobinu. Inteligentni ljudi ne prihvataju stvari zdravo za gotovo, već ih analiziraju i povezuju sa širim kontekstom.
Ova navika ne zahtijeva posebne alate, aplikacije ili treninge – samo radoznalost i volju da se razumije svijet oko sebe. U eri brzih informacija, sposobnost da se zastane i razmisli postaje retka, ali izuzetno vrijedna osobina.
