Vjernici Srpske pravoslavne crkve slave Lazarevu subotu ili Vrbicu, praznik posvećen vaskrsenju pravednog Lazara iz Vitinije koga je Isus Hristos, prema predanju, vaskrsao iz mrtvih. Mnoge porodice ovaj dan slave kao krsnu slavu. To je vidjelo mnogo ljudi, pa se vijest o čudu Hristovom proširila.
Lazareva subota, proslavlja dan kada je Isus Hristos vaskrsao četiri dana mrtvog Lazara, što je vidjelo mnogo ljudi, pa se vest o čudu Hristovom proširila na sve strane.
Lazar je, potom, živio još trideset godina kao episkop na Kipru, gdje je i sahranjen. Njegove mošti počivaju u Carigradu, gdje su prenijete 890. godine sa Kipra, odnosno iz Kitona kod Larnake, gdje je stajala nadgrobna ploča sa natpisom "Hristov prijatelj".
Na Lazarevu subotu beru se mlade vrbove grane koje se osveštavaju u crkvi i dijele narodu, te se današnji praznik zove i Vrbica.
Narodni običaji
Vrbicu obično u crkvu nose djeca u subotu poslije podne da bi je ostavili u crkvi da se na Cvijeti, na jutrenju, okadi i očita molitva, a grančice se poslije dijele narodu, prenosi RTS.
U Srpskoj pravoslavnoj crkvi, Vrbica je dječji praznik jer je Hristos, prema Jevanđelju, ulazeći u Jerusalim rekao: "Pustite djecu meni, jer takvih je Carstvo nebesko".
Danas se bere i cvijeće koje se ne unosi u kuću, već potopi u vodu da prenoći, a sutra ujutru se, na Cvijeti, ukućani njome umivaju.
Običaj je da se mladi međusobno daruju cvijećem.
S obzirom na to da je praznik u vrijeme uskršnjeg posta, crkveno pravilo je da nije dobro igrati i pjevati.
Slavska trpeza je uvijek posna. Današnji praznik najavljuje sutrašnji – Cvijeti, kada je Isus Hristos svečano ušao u Jerusalim.
.webp)
