Sam "trezor" ulazi 130 metara u ledene planine Norveške, a riječ je o "banci" sjemena koja može da, u slučaju nekog apokaliptičnog događaja, obnovi gotovo sve poznate usjeve na Zemlji. 

Skladište je izgrađeno u ledenim površinama i radi već više od šest godina, mada ga i dalje tretiraju kao tajni projekat. 

U skladištu se nalazi više od 500.000 uzoraka usjeva. 

Svi donatori su više-manje poznati filantropi i zagovornici depopulacije zemlje - najveća elita. 

Novac i sjemena daju, između ostalih, "Bil Gejts fondacija", "Fond Rokfeler", "Monsanto" i "Syngenta", koji su se odlučili da investiraju u ovaj projekat. 

Samo "Bil Gejts fondacija" uložila je oko 30 miliona dolara. 

Neki časopisi pisali su u početku da je "banka sjemena" povezana sa najavama apokalipse. Ali, razlozi su mnogo racionalniji. 

Keri Fovler, nekadašnji izvršni direktor kompanije "Global krop diverziti trast", koja je pomagala u stvaranju skladišta "Svalbard", objašnjava da je cilj ovog sistema da sačuva raznovrsnost kultura u područjima pogođenim ratom i nemirima. 

Takozvani trezor za sudnji dan u vlasništvu je Norveške, međutim, vlada te zemlje nema pristup sadržaju depozita, koji se čuva u komori sa strogo održavanom temperaturom od minus 18 stepeni Celzijusovih. 

Sjemena su jedini materijal pohranjen u kutijama i nisu podijeljena ili ugrožena na bilo koji način. 

Svaka jedinica je strogo izolovana i održavana je ekskluzivno za pristup nacionalnim vlasnicima računa, navodi britanski "Gardijan". 

Norveška, kao se tvrdi, pruža usluge za dobrobit cijele planete omogućavajući da, u slučaju neke katastrofe, specifične virusne bolesti, suše ili nuklearnog rata, budu sačuvana sjemena za obnavljanje onih biljnih vrsta značajnih za ljudsku ishranu. 

Zadatak "Svalbarda" je da održava gene sjemena i populacije čovječanstva, koja će do 2100. godine dostići broj od 11 milijardi ljudi.