Istraživanja

Koliko nas meso čini bolesnima?

  • 10.05.2022. 13:50

Iako je sve više vegetarijanaca i veganaca, globalna potrošnja mesa je u porastu. To nije samo ekološka, nego i zdravstvena katastrofa. Postoji li uopšte dobar razlog da se i dalje jede meso?

Meso na roštilju

Svake godine širom svijeta od kardiovaskularnih bolesti umre 17 miliona ljudi. Sedamnaest miliona puta je to povišen krvni pririsak, srčana aritmija, ateroskleroza ili srčani udar!

Razvijene nacije posebno se bore sa sve većim brojem ljudi koji pate od ovih bolesti povezanih s ishranom. Uključeni su i gojaznost, šećerna bolest i neke vrste raka. A krivci su: previše šećera, alkohol i duvan. I previše mesa, piše DW.

"Pandemija je pogodila društva s poremećajima u ishrani", kaže farmakolog i nutricionist Martin Smollich sa Instituta za nutricionističku medicinu na Univerzitetz u Libeku.

Prema studiji "Atlas mesa" koju su objavili Fondacija Heinricha Bölla i organizacija za zaštitu prirode BUND 2021, globalna potrošnja mesa se udvostručila u posljednjih 20 godina. U 2018. godini pojedeno je 360 miliona tona. Ovo ne samo da ima razorne efekte na emisiju stakleničkih gasova, biodiverzitet i potrošnju vode, nego nas može razboljeti u pravom smislu te riječi.

Koje bolesti uzrokuje meso?

Walter Willet se već 40 godina bavi istraživanjem odnosa ishrane, bolesti i zdravlja. On je profesor epidemiologije i nutricionizma u T.H. Chan školi javnog zdravstva u Bostonu pri Harvardskom univerzitetu.

Na pitanje o glavnim zdravstvenim problemima uzrokovanim konzumacijom mesa, on navodi kardiovaskularne bolesti i dijabetes tipa 2. Posebno veliku štetu ovdje nanosi crveno meso, odnosno ono koje dolazi od goveda, svinja, janjaca ili koza, kaže Willet.

Pretilost povećava rizik srčanih oboljenja

"Crveno meso je bogato zasićenim mastima, koje podižu LDL holesterol u krvi i definitivno je uzrok srčanih udara", kaže Willet. Istovremeno crveno meso gotovo da ne sadrži višestruko nezasićene masne kiseline, koje smanjuju nivo masti u krvi, a time i rizik od srčanih bolesti.

Crveno meso povećava faktor rizika koji je već dobro poznat kardiolozima: trimetilamin oksid ili skraćeno TMAO. To dovodi do abnormalnog nakupljanja holesterola i drugih masti u arterijama, što se naziva ateroskleroza. Prema američkoj studiji iz 2019. godine, prvi znaci ateroskleroze postaju vidljivi nakon kratkotrajne ekstremne konzumacije crvenog mesa. "Ekstremno" ovdje znači dvije porcije mesa dnevno. Mnogim Evropljanima to vrlo lako uspijeva.

Istraživači takođe sumnjaju da konzumacija crvenog mesa narušava funkciju bubrega. Oni su primijetili da su bubrezi bili manje efikasni u uklanjanju TMAO nakon mesnog obroka.

Meso povećava rizik od dijabetesa tipa 2

Walter Willet je bio uključen u neke studije koje su istraživale vezu između konzumiranja mesa i dijabetesa melitusa, takođe poznatog kao dijabetes tipa 2.

Prema istraživanjima, crveno meso posebno podstiče razvoj dijabetesa. U drugoj studiji Willet i njegove kolege su takođe otkrili vezu između mesa na žaru ili pečenog mesa i povećanog rizika od dijabetesa. Rezultat se odnosi ne samo na goveđi odrezak, već i na pileći but.

Plodovi mahunarki

I ljudi koji se hrane isključivo biljnom hranom mogu biti zdravi, kaže Walter Willet.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije od šećerne bolesti boluje oko 60 miliona ljudi u Evropi, s tendencijom rasta. Dijabetes se "u velikoj mjeri može izbjeći zdravom prehranom i dovoljnom vježbom", navodi SZO na svojoj web stranici.

Ali meso je samo jedna varijabla. "Izostavljanje mesa iz prehrane, dok se i dalje konzumiraju napici zaslađeni šećerom, nema nikakve zdravstvene koristi", kaže Willet. Svako ko jede samo prženi krompir i koka-kolu može biti i vegetarijanac i dijabetičar u isto vrijeme, objašnjava on.

Je li meso kancerogeno?

Različite studije su dokazale povezanost rizika od razvoja određenih vrsta raka i konzumacije mesa. Ovdje je posebno problematično crveno i prerađeno meso, uključujući kobasice, šunku i salamu.

Međutim, 2019. godine na naslovnicama se pojavila publikacija tima naučnika iz takozvanog konzorcijuma NutriRECS, preporučujući odraslima da i dalje konzumiraju crveno i prerađeno meso kao i prije. Publikacija je izazvala kritike stručnjaka jer su, kako pišu i sami autori, preporuke zasnovane na izuzetno slabim dokazima.

Zapravo, tri od pet meta-analiza koje su autori konzorcija koristili kao osnovu za svoju preporuku otkrile su da crveno i prerađeno meso dovode do veće smrtnosti od raka.

Druga meta-analiza iz 2021. takođe je došla do zaključka da česta konzumacija mesa znatno povećava rizik od raka dojke i debelog crijeva, na primjer. Druge kancerogene tvari takođe nastaju prilikom pečenja ili roštiljanja.

Možemo li se odreći mesa?

Mnogi ljudi još uvijek vjeruju da je meso jednostavno dio zdrave prehrane. To jest istina u regijama u kojima je teško uzgajati povrće i mahunarke, i gdje se ljudi oslanjaju na hranjive tvari koje im daje meso njihovih životinja.

"Naravno, meso ima i vrijedne sastojke", kaže Walter Willet. Pileće meso je manje štetno od crvenog mesa, a riba takođe može doprinijeti zdravoj ishrani. Niko se ne mora u potpunosti odreći mesa i životinjskih proizvoda da bi ostao zdrav.

Riba je zdravija hrana od mesa

"Najbolja stvar je, međutim, pretežno biljna ishrana", kaže ovaj nutricionist. Orašasti plodovi, mahunarke i proizvodi od soje su dobri izvori proteina. Povrće je takođe bogato vlaknima, što je važno za zdravlje crijeva.

Dakle, koji dobar razlog postoji da se jede meso? "U industrijaliziranim zemljama ne postoji nijedan razlog", kaže nutricionist Martin Smollich.

Nedavno objavljena studija Univerzitetu u Bonu dolazi do zaključka da se potrošnja mesa samo u Evropi mora smanjiti za najmanje 75 posto ako se klimatski ciljevi žele postići.

Iako raste broj vegetarijanaca i veganaca, raste i globalna konzumacija mesa. Životinjama je potrebna hrana, voda i zemlja. Globalne emisije stakleničkih gasova iz proizvodnje mesa i životinjskih proizvoda dvostruko su veće od onih iz proizvodnje biljne hrane, prema studiji iz 2021. Gotovo 60% emisija štetnih za klimu u prehrambenom sektoru može se pripisati proizvodnji životinjskih proizvoda.

Walter Willet stoga smatra da se ekološke posljedice konzumiranja mesa moraju uzeti u obzir u odgovoru na pitanje "Koliko nas meso čini bolesnima?". Jer, "nema zdravih ljudi bez zdravog planeta", zaključuje on, piše DW.

Tagovi: