Vaskršnji post je osim duhovnog značajan i sa aspekta tjelesnog zdravlja jer organizmu prija da se pročisti od teške zimske hrane.
Ipak, činjenica je da dugotrajno isključivanje mesa, jaja i mliječnih proizvoda iz ishrane može da ima negativne efekte. Zato bi posna trpeza trebalo da bude dobro osimišljena, kako bi obroci bili bogati što raznovrsnijim hranljivim materijama.
Najbitnija hranljiva komponenta mesa, jaja i mliječnih proizvoda su proteini. Oni su uključeni u sve metaboličke procese i neophodni su za izgradnju ćelija u ljudskom organizmu. Zato, kako nedostatak proteina ne bi štetno uticao na zdravlje, oni koji poste tokom više nedkelja u svoj jelovnik treba da uključe što više biljnih namirnica koje obiluju proteinima.
Ovo su namirnice najbogatije ovim važnim nutritivnim elementom.
Sočivo
Sočivo podrazumijeva skrobni protein i u istoj je kategoriji kao i grašak. Ova biljka je zapravo nevjerovatan izvor proteina, ugljenih hidrata i vlakana. Jedna šolja sočiva ima čak 18 g proteina, dok šolja graška ima svega osam grama. Dobar izvor proteina, osim graška i sočiva su i razne vrste pasulja. Mahunarke u prosjeku, sadrže oko devet miligrama proteina po jednom gramu. Neke vrste sadrže i do 12 g na količinu od 100 g, što može da zamijeni unos jaja. Osim toga, obiluju vlaknima i esencijalnim amino-kiselinama.
Sjemenke
Sjemenke kao što su suncokret, susam, sjeme konoplje, sjeme lana i sjeme bundeve su bogati mineralima. Neke od njih naginju ka orašastim ukusima, dok su druge sjemenke više slađe ili neutralne. Sjeme bundeve ima zemljasti ukus, dok suncokret ima slatkasti ukus koji naginje ka orašastom. Sjeme lana ima osrednji orašasti ukus. Jedna četvrtina šolje ovih sjemenki ima od sedam do devet grama proteina. Pospite ih na salate da povećate količinu zdravih masti i proteina. Izmeljite ih i koristite kao brašno za pravljenje tijesta.
Koštunjavo voće
Badem, lješnik i kikiriki su visokoproteinska hrana. Najveći procenat sadrži orah, koji takođe sadrži i visok procenat masti. Zbog toga nutricionisti preporučuju ograničen unos od oko 30 g na dan, što je dovoljno da zadovolji naše dnevne potrebe za proteinima.
Pečurke
U 100 g pečuraka je 56 odsto proteina po kaloriji. To je skoro dvostruko viši procenat proteina nego što je ih ima u mljevenoj govedini, na primjer. Pečurke imaju mesnatu strukturu, pa i sa te strane mogu da budu dobar izbor za zamjenu mesnatih namirnica.
Banane
Banane se svrstavaju u najzdraviju vrstu voća. 100 g banana sadrži 4 g proteina i zbog toga se ova namirnica preporučuje za doručak. Banane su bogate kalijumom i dobar su izbor za osobe koje pate od problema sa zatvorom.
Zeleno povrće
Brokoli, karfiol, kelj i spanać smatraju se dobrim izvorom biljnih proteina, koji treba uvijek da bude zastupljen. Ovo povrće je izvor vitamina, minerala i dijetalnih vlakana, zbog čega je potrebno obogatiti svoju ishranu spanaćem, keljom i brokolijem, ali i krompirom, karfiolom, šargarepom i celerom.
Kukuruz šećerac
Ova namirnica je vrlo bogata proteinima i vitaminima B kompleksa. Folna kiselina i pantotenska kiselina su takođe bitni sastojci ove žitarice. 100 g kukuruza šećerca sadrži 4 g proteina.
