Rizik od epidemije malih boginja širi se Amerikom i Еvropom, a u Srbiji smo tokom prethodnih godina mogli da vidimo zabrinjavajuće podatke o ovoj bolesti.
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" objavio je da je na teritoriji Srbije od početka ove godine zaključno sa 30. aprilom registrovano 176 slučajeva morbila.
Prošle godine je u Srbiji registrovano 886 slučajeva morbila, od kojih je većina, 95 odsto, bila nevakcinisana, odnosno nepoznatog vakcinalnog statusa, registrovan je i jedan smrtni ishod uzrokovan morbilima kod osobe uzrasta 59 godina sa teritorije Novog Pazara.
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" podsjetio je na značaj dostizanja i održavanje kolektivnog imuniteta populacije koji je potreban u borbi protiv zaraznih bolesti koje se mogu spriječiti vakcinacijom u predviđenom uzrastu.
Mjere prevencije
Doktor Ivana Begović Lazarević, načelnica Jedinice za imunizaciju Gradskog zavoda za javno zdravlje u Beogradu, ističe da je vakcinacija najbezbjednija i najsigurnija mjera zaštite, a da pored nje, treba primjenjivati i opšte mjere prevencije.
Uz napomenu da je MMR vakcina jedina zaštita od malih boginja, podsjeća da je za roditelje koji ne vakcinišu djecu, pokretački mehanizam da to učine kad se u okruženju pojave oboljeli od morbila.
"Kad se bolest pojavi, onda zaborave na strah koji ih je do tada držao da će im dijete dobiti autizam, a potpuno je neosnovano i dokazano u brojnim studijama da nema uzročne povezanosti vakcine i autizma, osim što se prvi znaci spektra autizma primijete baš u tom uzrastu kad se djeci daje prva doza MMR vakcine, ali uzročna veza ne postoji", objasnila je dr Begović Lazarević za Blic i dodala:
"Kad roditelji vide u okolini oboljele od morbila, oni se onda uplaše i prevaziđu strah od autizma, koji nema nikakve veza sa MMR vakcinom, a uplaše se morbila. Dok ne postignemo obuhvat u nekom kolektivu od 95 odsto, a to znači da ako sto ljudi boravi u nekoj opštini, u školi, bilo kom kolektivu, 95 ljudi treba da ima imunitet."
Kako kaže, kad nemamo imunitet od 95 odsto, ovaj najzarazniji virus jako lako nađe rupe u kolektivu i izazove oboljenje.
"Kad je imunitet 95 odsto, može da nađe sebi put, ali to se završi na pojedinačnim slučajevima. Mi smo, podsjetiću, imali 2016. obuhvat od 65 odsto prvom dozom u Beogradu, a čim taj obuhvat padne na neke niže vrijednosti, odmah izbije epidemija. Tako smo 2017. i 2018. godine, dakle u 21. vijeku, imali skoro 6.000 oboljelih osoba u Srbiji i 15 umrlih. To je poražavajuća činjenica", istakla je dr Begović.
Doktorka ističe i da svi koji putuju treba da znaju da odlazak na međunarodne aerodrome, predstavlja rizik da mogu da dobiju bolesti koje se mogu spriječiti vakcinom, ne samo male boginje, već i veliki kašalj, rubela, zauške...
"Pored vakcinacije, treba izbjegavati boravka u prostorijama gdje ima puno ljudi i često prati ruke jer sve što imamo na rukama, dodirivanjem nosa i očiju, prenosimo u svoj organizam", rekla je doktorka za blic.
Simptomi malih boginja
Male boginje su izuzetno zarazna bolest, a svaki pacijent može da je prenese na devet od deset drugih nevakcinisanih osoba koje se izlože virusu.
Simptomi malih boginja su:
visoka temperatura
kašalj
curenje iz nosa (koriza)
crvene, vodene oči (konjunktivitis)
Male boginje ili morbili uglavnom počinju kao prehlada, a kod djece je karakteristična pojava "plačne maske", odnosno konjuktivitisa. Oboljela osoba je zarazna do posljednjeg dana inkubacije, četiri dana prije izbijanja ospe i četiri dana nakon izbijanja ospe.
Komplikacije mogu biti izuzetno opasne, a najčešće su kod male djece i starijih od 20 godina. Može doći do zapaljenja pluća, srednjeg uha, dijareje, meningitisa, ali i gubitka vida, pa zatim i smrtnog ishoda.
