Popis dugotrajnih simptoma korona virusa duži je i raznovrsniji nego što je naučna zajednica mogla i da zamisli.
Od umora i ubrzanog rada srca do maglovitog razmišljanja, trajnog gubitka mirisa, ali i, čini se, trajnih oštećenja srca, pluća, bubrega i mozga.
Naučnica Atena Akrami ima svoju laboratoriju na Univerzitetu u Londonu gdje istražuju kako mozak organizuje naučene podatke, dok se ona kod kuće bori sa posljedicama Covida-19.
Misli su joj mutne, a zglobovi i mišići bolni. Nedavno je išla u teretanu tri puta sedmično, a otkako joj je otkriven korona virus, njena se fizička aktivnost svodi na hodanje od kreveta do kauča, eventualno do kuhinje.
Nepravilan rad srca otkriven je kod 78 posto oboljelih od Covida-19 koji su pregledani desetak sedmica nakon infekcije.
Prvi simptomi bili su visoka temperatura i kašalj, kratak dah, bolovi u grudima, umor. Prošlo je nekoliko sedmica, a simptomi je ne napuštaju. Ona je "ni na nebu ni na zemlji", niti je dovoljno bolesna da bi je poslali u bolnicu, niti je dovoljno zdrava da bi se vratila na posao, prenosi Avaz.
Vjerovatnoća da pacijent razvije dugotrajne simptome teško je utvrditi, jer različite studije prate različite ishode u različitim vremenima. U Italiji su tako otkrili da se 87 odsto hospitalizovanih pacijenta sa posljedicama korone suočava i dva mjeseca nakon pojave simptoma.
Podaci iz Studije simptoma koja je obradila podatke iz SAD, Velike Britanije i Švedske sugerišu da se sporo oporavlja između deset i 15 odsto oboljelih, uključujući i neke lakše slučajeve.
Pandemija traje nešto više od pola godine i niko ne zna koliko će takvi simptomi potrajati i hoće li korona podstaknuti pojavu hroničnih bolesti.
