Članice NATO i Evropske unije kreću se u pravcu konflikta u svojoj svađi oko razgraničenja, upozorava u članku njemački list “Handelsblatt” te napominje da nije isključena ni upotreba policijske sile.
Vodeći njemački poslovni list smatra da svi znakovi ukazuju na to da slijedi olujni period hrvatsko-slovenskih odnosa zbog Piranskog zaljeva, u kojem nisu isključeni ni “oružani sukobi”.
“U petak Slovenija namjerava započeti implementaciju ljetošnje presude u međunarodnoj arbitraži, prema kojoj ovoj zemlji pripadaju dvije trećine zalijeva. Slovenska policija će onda preuzeti kontrolu nad ‘našim morem’, najavio je slovenački premijer Miro Cerar. Hrvatska će se na to opirati, s obzirom na to da arbitražu smatra ništavnom”, piše “Handelsblatt”.
Napominje se kako je “EU potrošila dosta energije da ova dva pjetlića natjera na arbitražni proces” te da je onda Slovenija “značajno prekršila procesna pravila”, zbog čega je 2015. Hrvatska istupila iz arbitraže. Ipak, arbitraža je nastavljena i u konačnoj odluci je Slovenija bolje prošla na moru, a Hrvatska kada je riječ o kopnenoj granici.
“Handelsblatt” citira i Index.hr, odnosno njihov članak “Slovenija na svojoj strani ima cijeli EU, Hrvatska je sama” te nastavlja da bi se “za Hrvatsku situacija mogla još više pogoršati” jer je Slovenija najavila blokadu pristupa šengenskom prostoru, evrozoni i OECD-u. “Tokom božićnih praznika su se mnogi turisti žalili na kilometarske zastoje na slovensko-hrvatskoj granici. Zagreb smatra da je riječ o podvalama susjeda, kako bi se naštetilo turizmu”, piše njemački list.
Kao jedan od primjera za rješavanje ovog sukoba list navodi dogovor između Njemačke i Holandije o zajedničkom upravljanju zalijevom Dollart, ali se ističe da Slovenija insistira na provođenju arbitražne presude te je najavila međunarodne tužbe protiv Hrvatske ako ova to bude blokirala.
Hrvatska pati od "duboke nacionalne traume zbog građanskog rata"
Na kraju se “Handelsblatt” pita zbog čega je Hrvatska tako zadrta u vezi razgraničenja u Piranskom zaljevu “iako ima obalu od 1800 kilometara, a Slovenija samo od 47 kilometara”, te odgovor nude u “dubokoj nacionalnoj traumi građanskog rata od 1991. do 1995.”, tokom kojega je srpska manjina htjela “odcijepiti trećinu zemlje”. “Nakon toga u Hrvatskoj važi mantra da se nikome ni centimetar Hrvatske ne smije dati”, zaključuje “Handelsblatt”.
O potencijalnom sukobu Slovenije i Hrvatske je u kratkoj vijesti danas pisala i agencija DPA, koju je onda prenio niz njemačkih medija poput “Die Welta” i “Süddeutsche Zeitung”. U vijesti DPA-e ističe se takođe da oružani sukob nije isključen i da su i EU i Njemačka pozvale Hrvatsku da poštuje arbitražnu odluku.
(Index.hr)
