Poznati njemački nedjeljnik "Der Spiegel" na svom portalu, inače jednom od najposjećenijih u Njemačkoj, objavio je veliki članak u kojem se zgrožava nad činjenicom da "Hrvatska tuguje zbog jednog ratnog zločinca".
"Inscenacijom svog suicida u sudnici bivši general Slobodan Praljak postigao je da se Hrvatska iza njega ujedini u tugovanju. Kritička procjena njegovih zločina postala je nemoguća, dakle njegova posljednja kalkulacija je uspjela", piše "Der Spiegel" te dodaje da je Praljkovo samoubistvo ''u Hrvatskoj izazvalo politički potres, koji se proširio na cijeli zapadni Balkan''.
Navodi se kako su i predsjednik Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović i premijer Andrej Plenković dali pohvalne izjave o Praljku te da ''većina hrvatskih medija sa strahopoštovanjem izvještava o 'hrabrom zapovjedniku s tri diplome''', kao i da su se mnogi prethodno kritički mediji sada usudili da Praljka opišu tek kao ''kontroverznog''.
"Ali istina glasi ovako: Slobodan Praljak je bio ratni zločinac. Kao nekadašnji šef štaba vojske bosanskih Hrvata u ratu u BiH Praljak je znao za ubistva, masakre i protjerivanja. On je povrh toga bio jedan od vodećih učesnika udruženog zločinačkog poduhvata, čiji je cilj bio etnički očistiti dio BiH i pripojiti ga Hrvatskoj, što je bila zamisao tadašnjeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana'', konstatuje njemački nedjeljnik.
Podsjeća se i da je po Praljkovom naređenju srušen mostarski Stari most, nekadašnji ''simbol mirnog suživota religija i naroda na Balkanu''.
Praljka opisuje kao osobu koja se ''permanentno inscenirala'' te će sada postati ''novi narodni svetac''.
Ističe se da haška presuda dovodi u pitanje jedan od ''svetih temelja osnivanja hrvatske države'', onaj da je ''hrvatska nacija bila isključivo žrtva jugoslavensko-srpske agresije''.
"Der Spiegel" navodi da u regionu presude Haškog suda prihvataju samo oni koji ne razmišljaju nacionalistički, citirajući pritom ocjenu stručnjaka za jugoistočnu Evropu Floriana Bibera. Zapravo se dogodila i regresija u odnosu na stavove prije deset godina, kada su kritički glasovi imali više prostora u javnosti.
(Glas Srpske)
