Grupa planinara iz Republike Srpske doputovala je iz Grčke gdje su osvojili najviši vrh Olimpa - Mitikas visok 2.918 metara, saopšteno je iz Planinarskog kluba "Samit".
U organizaciji "Samita" 32 planinara uspješno su osvojila Mitikas, dok je nekoliko planinara ostalo na vrhu Skala koji je visok 2.866 metara.
"Uprkos promjenljivom vremenu, planinari su se bez problema popeli na najviši vrh Olimpa i tako ostvarili cilj da budu na vrhu planine koja je posebna za sve visokogorce, ali i poznavaoce grčke mitologije, jer su na Olimpu, prema toj mitologiji, živjeli bogovi", rekao je Miroslav Bundalo, vođa uspona na Olimp.
Bundalo je istakao da je putovanje u Grčku postao tradicionalan izlet u klubu "Samit" i da je protekao bez problema.
"Ono što me raduje je da je svake godine sve više zainteresovanih za penjanje na Olimp, tako da smo ove godine imali planinare iz Banjaluke, Prijedora, Beograda, Doboja, Kneževa, i čak jednog planinara koji je došao iz Španije", rekao je Bundalo.
On je istakao da ga raduje što je većina planinara izašla na najviši vrh, i većini njih je ovo bio visinski rekord.
"U grupi je bilo mnogo više djevojaka nego muškaraca, što pokazuje da je ova sportsko-rekreativna aktivnost sve više popularna kod pripadnica ljepšeg pola", izjavio je Bundalo.
On je istakao da je najviši vrh Olimpa - Mitikas, što na grčkom znači "nos", i najviši vrh u Grčkoj.
Bundalo ističe da na Olimpu ima 46 vrhova iznad 2.000 metara nadmorske visine.
"Uspon na najviši vrh Olimpa, Mitikas pri samom kraju bio je zahtjevan i opasan, a većina puta prolazi se uz ponor dubok nekoliko stotina metara, što zahtijeva dobro planinarsko iskustvo", kaže Bundalo.
Olimp je najviša i najljepša grčka planina i od 1983. godine je pod zaštitom UNESKO-a, a sama planina je nacionalni park.
To je ujedno i drugi po redu najviši vrh na Balkanu, iza Musale u Bugarskoj /2.925 metara/.
Olimp je poznat po bogatoj flori s oko 1.500 biljnih vrsta, od čega su 23 endemske vrste.
LJudska je noga prvi put na vrh Olimpa kročila tek 2. augusta 1913, a u ekspediciji su bili Grk Kristos Kakalos iz Litohora, te Švajcarci Frederik Boisonas i Daniel Baud-Bovi.
